U prostorijama Crpne stanice Buško blato u Podgradini kod Livna održan je sastanak predstavnika županijske i općinskih vlasti Livna i Tomislavgrada s predstavnicima HEP-a. Razgovaralo se o visini i uplatama naknade za korištenje hidroakumulacijskih objekata, što je regulirano Zakonom o izdvajanju i usmjeravanju dijela prihoda poduzeća ostvarenog korištenjem tih objekata. Nakon što su predstavnici Vlade HBŽ i općina problematizirali visinu naknade, kojom nisu zadovoljni, izneseni su prijedlozi i mogućnosti za daljnja ulaganja. Istaknut je i problem korištenja poljoprivrednog zemljišta s obzirom na neuređeni kanalski sustav - vodozračni režim te se govorilo o izgradnji sustava reverzibilne Hidroelektrane Kablići koja bi u kombinaciji s retencijom Čaprazlije omogućila korištenje vode ne samo za proizvodnju energije nego i za potrebe razvoja poljoprivrede. Predstavnici HEP-a upoznati su s projektima HBŽ koji su vezani uz Buško jezero, a među kojima je najznačajniji Master plan razvoja turizma.
Definirani problemi
Sudionici sastanka izrazili su zadovoljstvo što su definirani određeni problemi u nadi da će se na njihovu rješavanju raditi zajedno na obostrano zadovoljstvo, te su naglasili kako je ovaj sastanak početak dobre suradnje HEP-a s Vladom HBŽ i lokalnim zajednicama. Uz premijera HBŽ Draška Dalića, sastanku su nazočili njegovi savjetnici za gospodarstvo, potom ministar poljoprivrede HBŽ Ivica Brešić, načelnik Livna Luka Čelan, predstavnik općine Tomislavgrad Zdravko Krišto, a HEP su predstavljali direktor proizvodnog područja HE Jug Igor Šodan, savjetnik u tvrtki HEP proizvodnja Mate Dabro, direktor glavne Hidroelektrane Orlovac Josip Macan, te direktor CS Buško blato Pero Kasalo.
Sustav melioracije
Retencija Čaprazlije trebala bi biti 2. faza, nikada dovršena, sustava Orlovac, čijom realizacijom bi se stavilo pod hidrokontrolu kompletno Livanjsko polje, što je jedan od preduvjeta za njegovu daljnju eksploataciju, kako u energetskom sektoru tako i u poljoprivredi. Zamišljen je kao dio sustava melioracije Livanjskog polja, zaštita od poplava šireg područja te za navodnjavanje u ljetnim mjesecima i za proizvodnju struje. Višak vode odlazio bi sustavom izgrađenih kanala u Buško blato. Na području Ždralovca u SZ dijelu polja izvedena je osnovna mreža odvodnih kanala koja je spojena na prirodnu jarugu po čijoj trasi bi se izgradio kanal Brežine - Vrbica. Izgradnjom tunela kroz Dinaru (oko 10 km) od retencije do Peručkog jezera tekla bi akumulirana voda na turbine novog HE u području Peručkog jezera, a odatle u jezero i opskrbu nizvodnih HE na Cetini. Kod pojave velikih voda u Livanjskom polju, ustavom Plovuća, na istoimenoj rijeci skreću se vode prema ponorima Kazanci, Rujani i Čaprazlije, odakle se one podzemnim tokovima probijaju prema Cetini i Jadranu. Međutim, tu fazu HEP nikada nije realizirao, tako da žitelji u rubnim područjima Livanjskog polja trpe štete.