Donji dom federalnog Parlamenta prošloga je tjedna izglasao zakon o novom plinovodu kojim se stvaraju uvjeti da se Bosna i Hercegovina u južnome dijelu spoji s plinskom mrežom Hrvatske. Zakon o plinovodu Južna interkonekcija BiH i Republika Hrvatska projekt je od najvećeg prioriteta za Federaciju BiH, čime bi zemlja dobila novi pravac opskrbe plinom budući da sada ovisi o ruskome plinu. Od dolaska Jasmina Salkića na čelo BH-Gasa ova tvrtka doživjela je preporod, Južna interkonekcija konačno postaje realnost. Kako Jasmin Salkić kaže u intervjuu za Večernji list BiH, taj projekt nadilazi ekonomski te ima geostrateški interes za BiH.
Još jedan korak nedostaje da se prihvati zakon o novom plinovodu Južna interkonekcija. Kada se očekuje okončanje procedure?
Vlada Federacije BiH na sjednici održanoj 22. listopada 2020. utvrdila je Nacrt zakona o Južnoj interkonekciji BiH i Hrvatska i uputila ga u daljnju parlamentarnu proceduru. Zastupnički dom Parlamenta Federacije BiH na sjednici održanoj 2. prosinca 2020. godine. usvojio je Nacrt zakona o plinovodu Južna interkonekcija BiH i Hrvatska. Nakon ovog koraka očekuje se da i Dom naroda Parlamenta Federacije BiH usvoji nacrt, a što očekujemo da će se dogoditi u siječnju 2021. godine. Konačnim usvajanjem zakona stvorit će se preduvjeti za bržu i učinkovitiju realizaciju projekta.
A kada se očekuje početak radova?
U skladu s predviđenom dinamikom realizacije projekta, početak izgradnje plinovoda Južna interkonekcija BiH i Hrvatska, pravac Posušje – Novi Travnik s odvojkom za Mostar, očekuje se tijekom 2023. godine s predviđenim rokom puštanja u pogon prije kraja 2024. godine.
Molim predstavite što su ključne karakteristike ovog plinovoda i zašto ga smatrate najznačajnijom investicijom.
Prije svega, važno je naglasiti da je plinovod Južna interkonekcija BiH i Hrvatska sadržan u svim strateškim dokumentima Bosne i Hercegovine/Federacije BiH te u potpunosti usklađen s važećim politikama i strategijama Europske unije/Energetske zajednice JIE te regionalnim planovima.
Projekt Južna interkonekcija BiH i Hrvatska podrazumijeva izgradnju reverzibilnog plinovoda visokog tlaka s pripadajućim objektima koji obuhvaća izgradnju glavnog voda Posušje – Novi Travnik (dužine 115,5 km, promjera DN 500 i projektiranog pritiska 75 bara) do spoja s postojećim sustavom, te odvojka za Mostar (dužine 53 km, promjera DN 500 ili DN 300 i projektiranog tlaka 75 bara). Realizacijom projekta plinovoda Južna interkonekcija BiH i Hrvatska, Bosna i Hercegovina dobila bi novi ulaz prirodnog plina i novi transportni pravac nakon više od 40 godina, kada je izgrađen postojeći plinovod Zvornik – Sarajevo – Zenica. Značaj koji plinovod Južna interkonekcija Bosna i Hercegovina i Hrvatska ima ne samo za sektor prirodnog plina nego i za energetski sektor Federacije BiH i Bosne i Hercegovine u cjelini ogleda se u diversifikaciji pravaca i izvora opskrbe i povećavanja stupnja sigurnosti opskrbe te pristup novom ekološki povoljnom energentu u svim sektorima potrošnje u promatranom području, a istodobno predstavlja i jedan od najvećih infrastrukturnih projekata u BiH u poslijeratnom vremenu.
Gotovo nestvarno zvuči da jedan krak ide prema Mostaru. Kakve gospodarske mogućnosti to otvara, ponajprije za velike tvrtke poput Aluminija?
Izgradnjom plinovoda Južna interkonekcija BiH i Hrvatska stvaraju se potrebni uvjeti za priključenje velikih potrošača koji u svojim tehnološkim procesima kao energent koriste prirodni plin.
Konkretno u slučaju Aluminija Mostar stvaraju se uvjeti za izgradnju vlastitog postrojenja za proizvodnju električne energije iz prirodnog plina, potrebne za tehnološki proces izrade proizvodnih asortimana tvornice Aluminij Mostar, a lako se može zaključiti što bi ovo značilo za jednog ovakvog gospodarskog giganta.
Zanimljivo je da su studiju izvedivosti sufinancirali EU i USAID. Što to govori?
Da, studija izvedivosti i studija utjecaja na okoliš i društvo financirane su grant sredstvima USAID-a, dok su izrada idejnog projekta i natječajni dosje financirani grant sredstvima Europske komisije, a čime je postignuta maksimalna transparentnost projekta.
Osim toga, snažnu podršku projektu iskazali su i američko Veleposlanstvo i USAID u Bosni i Hercegovini. Dodatno bih ovom prilikom naglasio činjenicu da je projekt Južna interkonekcija BiH i Hrvatska sadržan u ekonomskom i investicijskom planu Europske komisije za zapadni Balkan (Inicijativa 5. - prelazak s ugljena) kojim se namjerava mobilizirati približno devet milijardi eura za infrastrukturne projekte.
Rješava li se BiH novim plinovodom ovisnosti o samo jednom izvoru, a onda time i jača sigurnost opskrbe, odnosno izvlači li se BiH iz zagrljaja Rusije?
Izgradnjom plinovoda Južna interkonekcija BiH i Hrvatska stvaraju se uvjeti za diverzifikaciju izvora opskrbe i smanjenje ovisnosti o ruskom plinu s obzirom na to da će spajanjem na transportnu plinovodnu mrežu Republike Hrvatske Bosna i Hercegovina biti u mogućnosti nabavljati plin s terminala LNG u Hrvatskoj, čije je puštanje u pogon planirano u siječnju 2021. godine, plin iz Kaspijske regije s planiranog Jadransko-jonskog plinovoda te bilo koji plin dostupan na europskim plinskim čvorištima. S aspekta sigurnosti opskrbe i postojećih i novih potrošača, investicija u navedeni projekt od izuzetnog je značaja s obzirom na to da se stvaraju sve pretpostavke ne samo za razvoj tržišta, pouzdano i sigurno postojećih potrošača, već i razvoj industrija koje koriste plin u procesima te razvoj postrojenja za proizvodnju električne energije iz prirodnog plina.
Donosi li potencijalno u budućnosti to i nižu cijenu plina?
Diverzifikacijom pravaca i izvora opskrbe prirodnim plinom stvaraju se uvjeti za bolju pregovaračku poziciju kod nabave plina, što se u konačnici odražava i na krajnje korisnike plina. Stvaranjem preduvjeta za pristup dodatnim izvorima prirodnog plina postiže se bolja tržišna pozicija prirodnog plina u odnosu na konkurentna goriva. Konačni cilj je imati konkurentno tržište kako u pravcima opskrbe tako i u pogledu isporučitelja plina, što sada nije slučaj.
Kada, objektivno, kućanstva na trasi novog plinovoda mogu očekivati spajanje na ovaj sustav?
Izgradnjom plinovoda Posušje – Novi Travnik s odvojkom za Mostar stvaraju se uvjeti za plinofikaciju gradova duž novog transportnog pravca, odnosno gradova Posušje, Tomislavgrad, mogućnost odvojka za Livno iz Šuice, Bugojna s mogućnošću odvojaka za Donji i Gornji Vakuf te Širokog Brijega, Gruda i Mostara. S obzirom na to da je razvoj distributivnog sustava u navedenim gradovima u nadležnosti županije kroz koju prolazi trasa plinovoda, veoma je važno da županije istodobno s realizacijom transportnog plinovoda započnu s aktivnostima glede razvoja distributivnih mreža. Distributivne mreže u načelu se mogu razvijati na razne načine, prihvatljive za županije, kao što su osnivanje županijskih distributivnih kompanija, davanje koncesija ili drugo te će i takve odluke trebati donijeti nadležni.
Koliko su ovakvi projekti važni za ukupnu integraciju, kako unutarnju tako i vanjsku u smislu europskih integracija?
Južna interkonekcija BiH i Hrvatska projekt je čijom će se realizacijom ostvariti povezivanje transportnih sustava Bosne i Hercegovine i Republike Hrvatske. Dodatno, preko transportnih plinovoda Republike Hrvatske koji su već integrirani u transportnu plinovodnu mrežu Europe ostvarit će se povezanost i integracija bh. transportne plinovodne mreže s europskom transportnom mrežom. Integracija mreža realizirana na ovaj način od iznimnog je značaja za daljnji razvoj transportnih i distributivnih mreža u BiH, privlačenje većih potrošača prirodnim plinom te povećanje sigurnosti opskrbe prirodnim plinom svih potrošača u BiH.
Izgradnja LNG terminala često se spominje u Hrvatskoj, jednako kao i prijepori. Bi li BiH imala koristi od njegove potencijalne izgradnje?
Već je poznato da je izgradnja terminala LNG u odmakloj fazi realizacije te se njegovo puštanje u pogon očekuje u siječnju 2021. Projekt je snažno podržala ne samo Vlada Republike Hrvatske već i Europske komisija.
Izravna korist BiH bila bi ta što bi se realizacijom projekta plinovoda Južna interkonekcija BiH i Hrvatska omogućio pristup plinu iz LNG terminala, time postižući dodatni izvor opskrbe BiH prirodnim plinom uz već postojeće raspoložive izvore, a u smjeru postizanja diverzifikacije izvora opskrbe.
Godinama se razmatralo da BiH skladišti plin, spominjali su se rudnici soli. Je li to izvedivo i što bi donijelo BiH?
Skladištenje prirodnog plina u rudnicima soli poznata je tehnologija u širokoj primjeni u Europi i svijetu. U Bosni i Hercegovini ova se opcija razmatra od 1998. godine, a kao moguće lokacije analizirani su rudnici soli Tušanj i Tetima kod Tuzle. Nakon toga 2001. godine urađena je studija predizvedivosti za projekt izgradnje podzemnog skladišta prirodnog plina Tetima. Ovaj projekt sadržan je u razvojnim planovima BH-Gasa te je kao takav sadržan i u okvirnoj energetskoj strategiji BiH do 2035. godine i strateškom planu i programu razvoja energetskog sektora FBiH.
Projektom je obuhvaćena i izgradnja priključnog plinovoda s postojećeg sustava kod Kladnja do Tuzle u dužini od oko 55 kilometara. Skladište bi u razmatranom kapacitetu bilo ne samo u havarijsko-strateškoj funkciji (kratkoročni prekid opskrbe), već i u funkciji ujednačavanja sezonskih oscilacija u potrebama.
Molim objasnite kako je tako važna kompanija kada ste je preuzimali gotovo jedva bila u plusu, a danas odlično posluje. Što se promijenilo?
Dolaskom nove Uprave uloženi su veliki napori za konsolidiranje poslovanja tvrtke, a što je i postignuto značajnim zalaganjem ne samo Uprave nego i cijelog kolektiva. Značajnu ulogu u rezultatima poslovanja imalo je i postizanje reprograma s distributivnom kompanijom Sarajevogas kojim se doprinijelo da se nagomilana dugovanja nastala u lancu Toplane – Sarajevogas - BH-Gas ovim reprogramom dovedu u fazu da se fakture redovito izmiruju. Također, osiguranje grant sredstava u svrhu izrade projektne dokumentacije za razvojne projekte pozitivno se odrazilo na poslovne rezultate. Općenito, jedan domaćinski odnos i pozitivna poslovna politika koja nije bila rastrošna, koja je vođena u smjeru isključivanja svega što ne doprinosi razvoju društva.
Što, po vašemu mišljenju, općenito treba promijeniti u filozofiji rada javnih poduzeća kako bi prestala biti samo stranački bankomati nego profitabilne kompanije?
Ono što bi općenito trebalo unaprijediti u filozofiji rada javnih poduzeća jest, prije svega, transparentnost rada i dostupnost podataka, što u konačnici znači kontrolu poslovanja javnog poduzeća. BH-Gas kontroliraju sve nadležne institucije, uključujući i institucije koje kontroliraju zakonitost i one koje kontroliraju financijsko poslovanje. Moramo istaknuti kako smo izrazito zadovoljni, što potvrđuje našu tezu da kontrola i transparentnost poslovanja osiguravaju da javna poduzeća postaju poduzeća koja ostvaruju pozitivno poslovanje i da je time izbjegnuta bilo kakva mogućnost da na taj način vođeno i kontrolirano javno poduzeće dobije ulogu “bankomata” kao što ste u pitanju naveli.•