Međunarodni monetarni fond objavio je ovoga mjeseca procjenu realnog bruto društvenog proizvoda (BDP) za sljedeću godinu, a agencija Pixsell infografiku tih procjena. U odnosu na ostale zemlje, procjene za Bosnu i Hercegovinu izgledaju prilično optimistično, piše Večernji list BiH.
Naime, Međunarodni monetarni fond je za Bosnu i Hercegovinu procijenio da će realni BDP u 2024. godini biti 3 posto. Isti realni BDP u sljedećoj godini procjenjuje se i za Srbiju te Crnu Goru, dok za Hrvatsku on iznosi 2,3 posto, a Sloveniju 2,1 posto. Za zemlje Zapada procjene su lošije, pa tako za Njemačku iznose 1,1 posto, Švicarsku 1,8 posto, Belgiju 1,1 posto. Najveći rast BDP-a Međunarodni monetarni fond procjenjuje za Irsku - 4 posto, a tek su nešto lošije procjene za Sjevernu Makedoniju - 3,6 posto. Najlošije stoji Italija s realnim rastom BDP-a u 2024. godini od tek 0,8 posto.
Smatraju nedovoljnim
Prema procjenama MMF-a, rast bruto domaćeg proizvoda (BDP) u Bosni i Hercegovini ove će godine iznositi svega dva posto, dok će inflacija biti šest posto.
Alina Iancu, voditeljica Misije za Bosnu i Hercegovinu u sjedištu MMF-a u Washingtonu, opisala je pred novinarima takvu inflaciju "neugodno visokom", a projektirani rast bruto društvenog proizvoda "iznimno niskim" za potrebe zemlje.
Srednjoročne prognoze rasta BDP-a su na razini od, također, skromnih tri posto, što u MMF-u, također, smatraju apsolutno nedovoljnim.
Upozorila je kako su rizici za Bosnu i Hercegovinu "vrlo izraženi", posebice zbog naglog usporavanja ekonomskih aktivnosti u Europi, ali i zbog jačanja političkih napetosti u samoj zemlji te sve izraženijih financijskih rizika.
Predstavljajući 23. redovito ekonomsko izvješće za Balkan, viša ekonomistica Svjetske banke Sandra Hlivnjak rekla je u travnju u Sarajevu kako je krajem 2022. godine usporen ekonomski rast u BiH te da je taj trend nastavljen i početkom ove godine.
- Usporeno je kreiranje radnih mjesta s obzirom na to da nezaposlenost mladih iznosi "visokih" 28,5 posto. U ovoj godini očekuje se usporavanje rasta realnog proizvoda s četiri posto iz prošle godine na 2,5 posto, uz mogućnost daljnje revizije, sve zbog usporavanja privatne potrošnje i daljnjeg povećanja trgovinskog deficita zbog očekivanog slabijeg rasta u Europskoj uniji - rekla je Hlivnjak.
Prema njezinim riječima, inflacija, koja je u Bosni i Hercegovini prošle godine u prosjeku iznosila 14 posto, a u 2021. godini dva posto, počela je usporavati u ovoj godini, ali je i dalje povišena, dok je evidentno i povećanje deficita tekućeg računa platne bilance u prošloj godini od 5,2 posto.
Svjetska banka
Podsjetimo, Svjetska banka je u siječnju objavila izvješće o globalnoj recesiji prouzročenoj ratom u Ukrajini, a tu se mogu pronaći i podaci za Bosnu i Hercegovinu. U izvješću se osvrnulo na realnu ekonomsku sliku, ali su iznesene i prognoze te pretpostavke za sljedeće razdoblje. Politolog Jasmin Mujanović je na osnovi tog izvješća izvukao ohrabrujuću statistiku za BiH.
- Prema Svjetskoj banci, unatoč svim političkim nevoljama, Bosna i Hercegovina je u 2022. godini imala veći rast BDP-a od Albanije, Bugarske, Srbije i Sjeverne Makedonije. Očekuje se da će 2023. njegov rast, među ostalima, nadmašiti Hrvatsku, Mađarsku i Poljsku - napisao je na Twitteru Mujanović. Inače, nominalni bruto domaći proizvod (BDP) u Bosni i Hercegovini je u 2021. godini iznosio 38,6 milijardi konvertibilnih maraka i u odnosu na 2020. godinu nominalno je veći za 12,8 posto, dok je realni rast iznosio 7,5 posto.
Procjene Svjetske banke za 2022. godinu kažu da je BDP u odnosu na 2021. godinu imao realni rast od 4 posto, a pretpostavlja se da će tendenciju rasta imati i u 2023. i 2024. godini, ali manju nego prethodnih godina. BDP će u 2023. godini imati porast od 2,5 posto u odnosu na 2022., a u 2024. godini će imati rast od 3 posto u odnosu na 2023. godinu. Prema Svjetskoj banci, unatoč svim političkim nevoljama, Bosna i Hercegovina je u 2022. godini imala veći rast BDP-a od Albanije, Bugarske, Srbije i Sjeverne Makedonije. Očekuje se da će 2023. godine rast njezina BDP-a, među ostalima, nadmašiti Hrvatsku, Mađarsku i Poljsku.
Kada govorimo o budućnosti ekonomije u BiH, možemo govoriti o pretpostavkama, uzimajući u obzir brojne čimbenike koji će utjecati na BDP. Među ostalima, možemo govoriti i o ratu u Ukrajini, koji ima enorman utjecaj na Europu, pa samim time i Bosnu i Hercegovinu.
Kao rezultat invazije Ruske Federacije na Ukrajinu procjenjuje se da je ekonomski rast u Europi i središnjoj Aziji naglo usporio u 2022. godini na 0,2 posto. To je važno zato što je Bosni i Hercegovini Europska unija najznačajnije tržište za izvoz, konkretnije Italija, Njemačka i Hrvatska.
Gospodarsko usporavanje u Europi i središnjoj Aziji bilo je manje izraženo nego što se isprva očekivalo. Umjesto smanjenja u 2022. godini, proizvodnja je rasla oskudnim tempom.