Posljedice infarkta mogu dovesti do oštećenja tkiva, gubitka funkcije organa i, u teškim slučajevima, opasne po život. Potrebno je razumjeti barem osnove ovog medicinskog fenomena kako biste mogli prevenirati, ali i prepoznati infarkt u slučaju da se dogodi.
Infarkti se mogu pojaviti u različitim dijelovima tijela, uključujući srce, mozak, bubrege i druge vitalne organe, a mogu dovesti do niza zdravstvenih problema, ovisno o mjestu i težini, piše Ordinacija.hr.
Što uzrokuje infarkt?
Infarkti su uzrokovani iznenadnim prekidom ili smanjenjem dotoka krvi u određeno područje tijela. Jedan od najčešćih uzroka je stvaranje krvnih ugrušaka unutar krvnih žila. Kada se krvni ugrušak (tromb) formira i začepi krvnu žilu, on ometa protok krvi u tkiva zbog nastalog začepljenja, što dovodi do oštećenja tkiva.
Stanja poput vaskulitisa (upala krvnih žila) mogu uzrokovati sužavanje ili začepljenje žila, što rezultira infarktima.
Također, neke infekcije, poput endokarditisa, mogu dovesti do stvaranja infektivnih masa u srčanim zaliscima, koje mogu izazvati embolizaciju i uzrokovati infarkt u različitim organima. Tumori ponekad mogu stisnuti ili zahvatiti krvne žile, ometajući protok krvi i uzrokujući infarkt u obližnjim tkivima.
Koji su simptomi infarkta?
MZSS (Ministarstvo zdravlja i socijalne skrbi) navodi neke od uobičajenih simptoma povezanih s različitim vrstama infarkta:
Infarkt miokarda (srčani udar):
Jaka bol ili nelagoda u prsima, koja se često širi u lijevu ruku, vrat ili čeljust
Kratkoća daha
Mučnina ili povraćanje
Hladan znoj
Umor i slabost
Cerebralni infarkt (moždani udar):
Iznenadna utrnulost ili slabost u licu, ruci ili nozi, obično na jednoj strani tijela
Iznenadna zbunjenost, problemi s govorom ili poteškoće s razumijevanjem govora
Iznenadni problemi s vidom na jedno ili oba oka
Iznenadna jaka glavobolja
Vrtoglavica, gubitak ravnoteže ili poteškoće pri hodanju
Plućni infarkt (plućna embolija):
Iznenadna, oštra bol u prsima, koja se često pogoršava dubokim udisajem ili kašljanjem
Brzo i plitko disanje
Iskašljavanje krvi
Ubrzan rad srca
Znojenje i tjeskoba
Simptomi infarkta mogu biti iznenadni i ozbiljni u mnogim slučajevima, osobito u stanjima poput srčanog udara, moždanog udara i plućne embolije. Ako vi ili netko koga poznajete doživite simptome koji mogu upućivati na infarkt, odmah potražite liječničku pomoć.
Koje bolesti i medicinska stanja dovode do razvitka infarkta?
Ateroskleroza, ili nakupljanje masnih naslaga (plakova) u arterijama, značajan je čimbenik rizika za razne vrste infarkta, uključujući srčane i moždane udare. Visoke razine kolesterola u krvi doprinose aterosklerozi i sužavanju krvnih žila. Pušenje je glavni čimbenik rizika za aterosklerozu i može dovesti do infarkta u različitim organima.
Povišeni krvni tlak može s vremenom oštetiti krvne žile, povećavajući rizik od infarkta, osobito u srcu i mozgu.
Ljudi s dijabetesom imaju povećani rizik od razvoja infarkta zbog utjecaja visokog šećera u krvi na krvne žile.
Prekomjerna tjelesna težina može doprinijeti stanjima poput dijabetesa i hipertenzije, koji su čimbenici rizika za infarkt. Nedostatak tjelesne aktivnosti i sjedilački način života mogu pridonijeti pretilosti i drugim čimbenicima rizika za infarkt.
Stanja poput hiperkoagulabilnosti, gdje krv ima veću sklonost stvaranju ugrušaka, mogu dovesti do infarkta.
Fibrilacija atrija može dovesti do krvnih ugrušaka koji mogu uzrokovati moždane infarkte (moždane udare).
Kronična bolest bubrega može biti faktor rizika za bubrežne infarkte.
Određene autoimune bolesti ili upalna stanja mogu povećati rizik od vaskulitisa, što može dovesti do infarkta.