U ljetnim mjesecima puno vremena provodimo na suncu. Dugotrajan boravak na suncu ne preporučuje se, a stručnjaci savjetuju da se izlaganje sunčevim zrakama izbjegava od 10 do 17 sati. Tijekom vrućih dana, kao što već znamo, treba piti dovoljno tekućine, prije svega vode ( bez alkohola i kave ), jesti laganu hranu, nositi laganu odjeću, koristiti kreme za sunčanje, i nositi pokrivala za glavu. Prilikom toplinskih valova treba posebno pripaziti na starije osobe, djecu i kronične bolesnike.
- Sunčanica je termoregulacijski poremećaj koji nastaje nakon intenzivnog izlaganja glave i zatiljka sunčevim zrakama. Svrstava se u hipertermije (stanja povišene tjelesne temperature) izazvane vanjskim čimbenicima, odnosno visokom temperaturom okoline. Nastaje kao rezultat zajedničkog djelovanja opće hipertermije i lokalnog ozračenja infracrvenim zrakama nezaštićenog zatiljnog dijela glave - kaže Ivana Bočina, dr. med., spec. javnog zdravstva iz Nastavnog zavoda za javno zdravstvo Splitsko-dalmatinske županije.
Kome prijeti sunčanica
Svi koji se dugotrajno izlažu sunčevim zrakama ako nemaju pokrivalo za glavu su ugroženi. Osobito su podložne osobe svijetle puti, osobe bez kose te djeca i starije osobe, koje se i inače slabije prilagođavaju naglim promjenama temperature.
Kako prepoznati sunčanicu
Koža postaje suha i topla, lice crveno, tjelesna temperatura je iznad normalne, a ubrzavaju se srčani ritam i disanje. U lakšim slučajevima javljaju se glavobolja, problemi s vidom, vrtoglavica, šum u ušima, nemir, pospanost, nemogućnost orijentacije u vremenu i prostoru, dok u težim slučajevima može nastati proširenje zjenica, omamljenost, delirij, nesvjestica te na kraju koma i smrt.
Prva pomoć kod sunčanice
Ako je osoba za koju sumnjamo da ima sunčanicu pri svijesti, trebamo joj raskomotiti/skinuti odjeću, te što prije smjestiti u hlad ili u hladnu prostoriju u ležećem položaju, te joj podignuti noge i kukove. - Osobi treba pokušati ohladiti tijelo vanjskim hlađenjem, uz ventilator i polijevanje/špricanje hladnom vodom temperature 25-30°C (zabranjeno je naglo polijevanje veće količine hladne vode!) te joj staviti hladne obloge na vrat, pazuh i prepone - savjetuje liječnica Ivana Bočina. Treba dati da pije dosta tekućine, uz zabranu davanja alkohola ili kave. Također treba pratiti vitalne znakove (disanje, rad srca) i mjeriti temperaturu - tijelo se rashlađuje dok tjelesna temperatura ne padne na približno 38°C.
Ako osoba nije pri svijesti treba ju postaviti u desni bočni položaj te pozvati hitnu pomoć. U oba slučaja bitno je osobu sa sunčanicom odvesti u najbližu zdravstvenu ustanovu i kontaktirati liječnika. Nakon sunčanice moguće su glavobolje koje mogu trajati danima, jednako kao i šum u ušima, te osjetljivost na zvukove i vidne podražaje, razdražljivost. Dr. Bočina savjetuje da je potrebno da se bolesnik odmara u zamračenoj i prohladnoj/klimatiziranoj prostoriji, u mirnom okružju, bez televizora, mobitela, radija i računala. Naglašava da se posljedice sunčanice mogu osjećati godinama nakon pojave sunčanice, osobito ako se takva osoba ponovno intenzivno izlaže sunčevim zrakama.
Prevencija
Sunčanicu je najlakše izbjeći stupnjevitim izlaganjem suncu, uz obvezno nošenje pokrivala za glavu (npr. prozračni slamnati šešir širokog oboda ili pamučni šešir natopljen hladnom vodom) te pijenjem dovoljno tekućine. - Ako je nužno boraviti na suncu dulje vrijeme (npr. na brodu, radovi u polju…), redovito nosite pokrivalo za glavu, rashlađujte kosu, glavu i zatiljak vodom te pijte puno tekućine - dodaje liječnica. Stoga, promislite prije nego se odlučite 'pržiti' na suncu cijelog dana, uzmite u obzir ove savjete kako ne bi došlo do neželjenih posljedica.