Loši odnosi, diskriminacija i financijska nesigurnost povećavaju rizik od prerane smrti. Rezultati istraživanja koje objavljuje New Scientist, pokazuju čak i to da svaki od ovih faktora ima gori utjecaj na rizik od smrti nego što ga ima, primjerice, manjak fizičkih aktivnosti, objavio je N1.
Riječ je o istraživanju provedenom u SAD-u nad nekoliko tisuća ljudi. Istraživanje je pokazalo i to da na preranu smrt utječe čak i rasističko okruženje, prenio je New Scientist komentar voditeljice istraživanja EliPuterman sa Sveučilišta u Britanskoj Kolumbiji u Kanadi.
Ona kaže da biološki čimbenici imaju veliki utjecaj na naše zdravlje, ali nebiološki čimbenici, a to su naše ponašanje i okolnosti u kojima živimo, također imaju utjecaj. Kako bi otkrili razmjere utjecaja tih čimbenika, Puterman i njegovi kolege obradili su podatke 13.611 Amerikanaca, u dobi između 52 i 104 godine, koji su ispunili detaljne upitnike o sebi.
Potom su pratili razvoj njihovog Ispitanici su odgovarali na pitanja o 57 društvenih i bihevioralnih čimbenika koji bi mogli utjecati na njihovo zdravlje. Nakon šest godina, istraživači su detaljno analizirali zdravstveno stanje ispitanika nakon šest godina, pa i je li tko od njih u međuvremenu umro, sve kako bi procijenili povećava li možda neki od pobrojanih faktora rizik od smrti.
"Iznenađujuće, izgleda da je zdravo ponašanje bitnije od svega", kaže Puterman.
Naprimjer, pušenje gotovo udvostručuje rizik od umiranja u razdoblju od šest godina. A onima koji su rekli da imaju problema s alkoholom, rizik od umiranja povećao se za 36 posto.
Dalje, osobe koje su tijekom tog razdoblja prošle kroz razvod, imale su 45 posto veću vjerojatnost da će umrijeti.
„Bilo je iznenađujuće vidjeti tako snažan utjecaj razvoda na povećanje smrtnosti,“ kaže Puterman. "Na kraju krajeva, loši odnosi u kojima živimo imaju veliki utjecaj na kvalitetu našeg života, tako i na naše zdravlje, a razvod je vjerojatno posljedica godina negativnih iskustava sa supružnikom."
Financijski problemi također su jedan od izrazitih rizika. Kod onih koji su imali financijske poteškoće, kao i kod onih koji su neko vrijeme bili nezaposleni, smrtnost je bila vjerojatnija za 32 posto. A ljudi koji su koristili bonove za hranu, imali su 28 posto veću vjerojatnost da će umrijeti tijekom šest godina.
Ako se uzme u obzir činjenica da nedostatak tjelesnih aktivnosti rizik od prerane smrti povećava za 15 posto, sve ovo znači da navedeni faktori imaju još i gori utjecaj na naše zdravlje i na rizik od prerane smrti.
Ovakvi rezultati se podudaraju s prethodnim istraživanjima, kaže JaneFalkingham sa Sveučilišta u Southamptonu u Velikoj Britaniji. Ljudi koji žive u nekvalitetnim stanovima, zbog toga mogu imati problema sa zdravljem, dok se kod onih s nižim primanjima može očekivati da si teže ili vrlo teško mogu priuštiti kvalitetnu hranu.
"Biologija ne određuje sve", kaže ona. "Genetika vas može predisponirati za nešto, ali su zapravo socijalni i ekološki uvjeti i okruženje oni faktori koji utječu na vaše zdravlje. Možda čak i više od biološke predisponiranosti."
Među 20 najpogubnijih čimbenika povećanja smrtnosti ubraja se i diskriminacija po bilo kojoj osnovi. Puterman i njegovi kolege otkrili su da je kod američkih crnaca vjerojatnost da će umrijeti tijekom šest godina bila veća čak za 22 posto nego kod bijelaca.
"Afroamerikanci u SAD-u imaju većih financijskih problema i češće su diskriminirani", kaže Puterman.
Kronični stres uzrokovan takvim životom, može utjecati na zdravo funkcioniranje imunološkog sustava, srca i probavnog sustava, kao i na mentalno zdravlje.
Utjecaj etničke pripadnosti mogao bi biti veći, dodaje Puterman. Pojedinci na koje su faktori koji povećavaju smrtnost posebno utjecali, možda su umrli još i prije navršene dobi ispitanika u istraživanju, kaže on.
Neke etničke manjine u Velikoj Britaniji dijelom su lošijeg zdravlja zbog češćeg siromaštva, kaže Falkingham. Ali "čak i nakon što kontrolirate sve ostale čimbenike, još uvijek postoje razlike", kaže ona. "A to onda može ukazivati još samo na rasizam.“