Ako se ne unesu njihovi zahtjevi iz 2008. godine u novi Zakon o stečaju FBiH, koje su, kako tvrde, prvi put javno pokazali još 2008. godine organiziranjem prosvjeda ispred Vlade FBiH, iz Saveza samostalnih sindikata BiH ponovno traže “da se pod obvezno u zakonu u prvi isplatni red uvrste radnici”, piše Večernji list BiH.
I da su, kako ističu, tražili da se tadašnji prijedlog Zakona ne usvoji, iako su, napominju, znali da je on nametnut od međunarodne zajednice. “Mnogi su ove aktivnosti SSS BiH iskoristili kao podlogu za neke vlastite akcije koje su trebale rezultirati time da se zakoni usvoje u tekstovima koji su bili usklađeni sa stavovima sindikata. Jedan od primjera je i žalba gosp. Dunovića, potpredsjednika FBiH prema Ustavnom sudu, nakon čega je Sud presudio da je odredba zakona kojom se radnici izbacuju iz prvog isplatnog reda neustavna.
Neispunjenje obveza
Uvijek smo najjači otpor pružali prema zakonima koji nisu bili u skladu s principima međunarodnog prava, prosvjedovali smo, ali, nažalost, vlasti od prosvjeda 2008. do danas nisu ispunile preuzetu obvezu da naprave socijalni program kojim će se riješiti problem radnika čije tvrtke se nađu u stečaju”, napominju iz Saveza samostalnih sindikata BiH, šaljući poruku vlastima u FBiH da bi se slični masovni prosvjedi mogli ponovno organizirati, ako se odbiju njihovi zahtjevi. Prema tumačenju federalne Vlade, Zakon o stečaju uređuje predstečajni i stečajni postupak, pravne posljedice njihovog otvaranja i provođenja, reorganizaciju stečajnog dužnika nesposobnog za plaćanje na osnovi stečajnog plana i međunarodni stečaj.
Novi Zakon o stečaju bilo je potrebno dopuniti jer je stari iz 2003. bio nedorečen, nejasan, a potpuno nove okolnosti u razvoju poslovnog okruženja same po sebi nameću potrebu za donošenje novog zakonskog rješenja, s težištem na afirmaciji oživljavanja posrnulih gospodarskih subjekata.
Jedan od glavnih razloga za donošenje novog zakona je nepravodobnost pokretanja postupaka, što se događa najviše zbog neodgovornosti osoba ovlaštenih za zastupanje stečajnog dužnika, kao i nedostatka sredstava kod stečajnog dužnika, a i povjeritelja za uplatu predujma za otvaranje stečajnog postupka. Također, ne postoji tijelo koje bi nadziralo primjenu odredbe koja se tiče pravodobnog pokretanja postupka i koje bi izricalo sankcije stečajnom dužniku, odnosno tijelu ovlaštenom za zastupanje stečajnoga dužnika uslijed nepravodobnog pokretanja postupka.
Smanjenje troškova
To dovodi do nedovoljne stečajne mase i niskog stupnja namirenja povjeritelja. Konstatirano je i da su troškovi provođenja stečajnog postupka visoki u odnosu na vrijednost stečajne mase i da on predugo traje.
Po novom zakonu prijedlog za otvaranje stečajnog postupka je u roku od 30 dana od nastupanja platežne nesposobnosti. Stečajni postupak bi se trebao pokrenuti u trenutku kada tvrtka postaje insolventna, odnosno kada od prihoda, ostvarenog redovitim poslovanjem ne može izmiriti sve svoje obaveze, poput isplate plaća i doprinosa radnicima, poreza državi, rata kredita bankama ili roba i usluga dobavljačima.•