Bez obzira na to jeste li tradicionalni tip ili ne, blagdani su nezamislivi bez božićnoga drvca. Mišljenja o prirodnim i umjetnim drvcima su podijeljena, međutim, nesumnjivo se građani češće okreću onima od umjetnih materijala koja mogu trajati više od jedne sezone, a, uz to, ne zahtijevaju uništavanje stabala, piše Večernji list BiH.
Mišljenja podijeljena
U vrijeme zimskih blagdana unošenje zelenila u kuću smatra se starim simbolom života. Mnoge obitelji u to vrijeme kupuju pravo drvce kako bi im kuća tijekom blagdana mirisala na svježinu zimzelenog drva, dok se drugi zgražavaju na uništavanje stabla radi osobnog ugođaja. Čak i ekolozi imaju različita mišljenja. Dok jedni tvrde kako su umjetna drvca bolja za prirodu, drugi su suprotnog mišljenja i zagovaraju živa drvca koja se mogu ili kompostirati ili, ako su u posudama, zasaditi u prirodu. Čak i građani imaju različita mišljenja o utjecaju na okoliš. - Nedostaje mi živo božićno drvce u kući, prije svega, miris, ali nema opravdanja za ubiti jedno stablo kako bi meni tjedan dana mirisalo - kazao nam je jedan sugrađanin. Njegov kolega misli suprotno. - Čak 99,99% blagdanskih drvca ne siječe se u šumi, nego se uzgaja u rasadniku samo za jednu namjenu, a to je Božić. Prava istina je da, što se više pravih drvca koristi, to će ih više biti zasađeno, a ne obratno - smatra jedan od građana. Ipak, ne slažu se svi s njim. - Uzgojeno, neuzgojeno, grijeh je sjeći stabla, kojih je sve manje na Zemlji, samo radi kićenja. Posjeći stablo koje se neće korisno upotrijebiti, a trajat će samo nekoliko tjedana, ništa je drugo nego nepotrebno uništavanje. I nije istina da će se sva ta bačena drvca iskoristiti, većina će ih završiti na smetlištima i tamo istrunuti - kazala nam je jedna djevojka koja je pobornik umjetnih drvca. Što se tiče umjetnih drvca, ona su danas tako dizajnirana i kvalitetna da se razlika između umjetnoga i prirodnoga primijeti tek kada dodirnete iglice. Prednost umjetnih drvca je, između ostalog, u tome što ih možete izabrati u željenoj boji i uskladiti s interijerom. Jeftinija su od prirodnih, lakša za održavanje, dugotrajnija i, što je najvažnije, kupnjom umjetnog drvca ne osjećate krivnju zbog nekontrolirane sječe zimzelenih šuma.
Nelegalna sječa
Nelegalna sječa crnogoričnih stabala učestala je pred božićne i novogodišnje blagdane jer je u tom razdoblju povećana prodaja drvaca. Zbog povećanog prometa crnogoričnih stabala, u RS-u uvode pojačane kontrole njihova prometa i sječe, a kazne za prekršitelje nisu male.
Naime, u tom entitetu kazne za poduzeća i pravne subjekte koji sijeku i prodaju drvca za božićne i novogodišnje blagdane iznose od 1000 do 3000 KM. Iznimka su slučajevi kada se u pomlađenim šumama vrše mjere njege, predviđene po programima, ili kada su stabla za te namjene uzgojena u šumskim rasadnicima, na šumskim čistinama, poljoprivrednim ili zemljištima ispod PTT i elektrovodova.•