Kako treba sahraniti osobe preminule od koronavirusa? Takvo pitanje možda većini svjetskog stanovništva koja se trenutno nalazi u karanteni nije palo na pamet. Možda zato što je pitanje previše mučno i deprimirajuće, ali je ipak legitimno i posve racionalno. Međutim, odgovor na to pitanje u trenucima hiperprodukcije lažnih i jeftinih vijesti koje kolaju društvenim mrežama, može biti od velike pomoći ali i poslužiti kao preventivna mjera daljnjeg širenja zaraze. Prije nekoliko tjedana svijet je obišla strahovita snimka na kojoj konvoj talijanskih vojnih kamiona prevozi umrle iz Bergama u druge gradove jer lokalni krematorij nije mogao zaprimiti toliki broj preminulih u jednom danu. Nakon te snimke aktualiziralo se pitanje brige o preminulima uslijed koronavirusa diljem svijeta pa tako i u Hrvatskoj. Ovih se dana pisalo o tome kako su pogrebnici uz liječnike, policajce, trgovce i novinare najviše izloženi zarazi s obzirom na prirodu svoga posla. S takvom tezom slaže se i naš sugovornik, Zoran Žic, zamjenik predsjednice Udruženja pogrebničke djelatnosti koji je odlukom HKG stavljen na raspolaganje Stožeru civilne zaštite za preuzimanje, prijevoz i informacije o ukapanju osoba preminulih od infekcije COVID-19.
Nedavno prevozio zaraženo tijelo
On je, kaže, još u siječnju preko svjetske udruge u kojoj je aktivan član, zaprimio dokument WHO-a o preporukama ukapanja osoba preminulih od koronavirusa. "Kad smo u kompaniji dobili smjernice obuzeo nas je šok u prvi mah. Nismo ni slutili da bi WHO mogao izdati tako ozbiljan dokument. U tim trenucima žarište koronavirusa bilo je u Kini. O virusu se pisalo na jednoj globalnoj razini, ali činilo se kako je riječ o još jednoj vijesti koja će ubrzo izblijedjeti. Sve je izgledalo nekako nadrealno. Nitko nije očekivao da bismo ubrzo mogli svjedočiti prizorima iz Italije, Španjolske, Francuske, SAD-a i da bismo u Hrvatskoj, samo dva mjeseca kasnije, mogli imati više od tisuću zaraženih", kaže Žic koji je vlasnik uglednog pogrebnog poduzeća u Zagrebu, glavni tajnik Udruge pogrebničke djelatnosti te član svjetskog udruženja pogrebnika. Žic je nedavno bio zadužen za prijevoz pacijenta umrlog od koronavirusa iz Klinike za infektivne bolesti "Dr. Fran Mihaljević" te jednog pokojnika kod kojeg se sumnjalo na zarazu pa se stoga pristupilo po uputama HZJZ kao da je pokojnik preminuo od COVID-19.
"Tijelo smo prema uputama trebali prvo obložiti u tkaninu natopljenu dezinfekcijskim sredstvom, a zatim ga staviti u tri PVC vreće od kojih je svaka posebno dezinficirana. Nakon toga, tijelo je trebalo biti položeno u metalni i hermetički zatvoreni sanduk pa tek onda u konvencionalni drveni lijes koji je spreman za sahranu na groblju", priča Žic kazujući kako je takva procedura propisana za sve one preminule čije se obitelji protive kremiranju iz religijskih ili drugih razloga. Ipak preporuka je epidemiologa u Hrvatskoj da se tijela kremiraju jer je to način koji najuspješniji prevenira kod širenja zaraze. Neke države čak su i zakonom zabranile ukapanje na groblja, no u Hrvatskoj još uvijek postoji izbor. "Zdravstvene institucije i stožeri za civilnu zaštitu diljem svijeta izdali su preporuku o kremiranju kao najsigurnijem načinu prevencije koronavirusa. Međutim, ako netko odbije kremiranje dužan je poštovati gore opisanu proceduru. Naime, pogrebni djelatnici su u tim situacijama jednako ugroženi i izloženi kao i liječnici. Naravno da se virusom možete zaraziti i preko preminule osobe, stoga i pogrebnici trebaju jako paziti. Iz tog razloga mi preminulima od koronavirusa stavljamo i posebnu tkaninu na tjelesne šupljine kako bi se prilikom polaganja u lijes spriječilo lučenje tjelesnih tekućina koje su potencijalni izvor zaraze", tvrdi Žic napominjući kako nemaju sva pogrebna poduzeća takve resurse i uvjete za rad pa obitelji koje bi potencijalno zadesila ovakve nesreće poziva na maksimalan oprez i konzultaciju oko preuzimanja pokojnika s pogrebnim poduzećem.
Nije vrijeme za neozbiljnost
"Ovo su krizna vremena i svi moramo biti jako oprezni, ponizni i solidarni. Zato je jako važno dobro provjeriti iskustvo pogrebnika i pripaziti na činjenicu je li se pridržava svih propisanih pravila", dodaje. Žic nam kaže kako su pogrebnici koji su pozvani za brigu o tijelu dužni osigurati posebno vozilo koje se dezinficira odmah nakon prijevoza pokojnika koji je preminuo od COVID-19, osigurati zaštitnu opremu djelatnicima te ispuniti sve preporuke HZJZ-a u vezi s pogrebnom opremom. "Broj osoba koje dolaze u kontakt s umrlim treba ograničiti. Poželjno je maksimalno dvoje ljudi. Osobe koje radi na preuzimanju tijela moraju što manje dodirivati stvari oko sebe. Nakon što se vreće zatvore, one se nipošto više ne smiju otvarati zbog nekih usluga kao što su brijanje ili odijevanje pokojnika. Ako mrtvozornik u obiteljskoj kući, stanu ili domu za starije i nemoćne sumnja da je osoba preminula od koronavirusa, tada se uzimaju brisevi i hitno šalju na testiranje, a do dolaska rezultata tijelo se ne bi trebalo preuzimati. Ako je tijelo pozitivno na koronavirus onda je važno držati se opisanih uputa", kazuje ovaj pogrebnik.
Upitali smo ga kako se psihički i emocionalno nosi s trenutnom situacijom iako smo svjesni da on samo obavlja svoj posao najbolje što može. "U ovom sam poslu jako dugo i nagledao sam se raznih teških situacija i shrvanih obitelji. Međutim, pogrebnici obavljaju svoj posao profesionalno baš kao i liječnici ili bilo tko drugi u usko specijaliziranoj branši. S vremenom pokušavate na to gledati kao na prirodan tijek stvari, međutim moram priznati da je teško raditi u ovim trenucima jer je sve novo i neotkriveno. Jako je tužno što u ovim trenucima obitelj ne može provesti vrijeme s pokojnikom i vidjeti ga ukoliko ne posjeduje zaštitnu opremu. To razlikuje smrt od koronavirusa od svakog drugog slučaja smrti. Ovakva smrt je brutalna i surova. Stoga je od iznimne važnosti poštivati odluke i mjere Stožera civilne zaštite kako bismo suzbili globalni strah i počeli nanovo živjeti u miru, zdravlju i blagostanju", zaključio je Zoran Žic.