Price je bio u pravu, Troja je u Gabeli, samo to treba dokazati

Priceova Troja u Gabeli oživjela je barem na jedan dan. Uvelike zasluga za to pripada Udruzi "Oblićevac" iz Ploča koja je organizirala pohod dvadesetak svojih članova kojima se priključilo pola tuceta Hercegovaca predvođenih homerolozima Nikicom Arapovićem, Gabeljakom koji živi u Zagrebu, i Krešom Vujevićem iz Ljubuškog.

Ogrlica iz Badnja

Da pohod neće biti prazna priča, pobrinuli su se organizatori koji su kao polaznu točku odredili Muzej franjevačkog samostana na Humcu, inače najstariji u BiH. E, u tom muzeju nalazi se ogrlica pronađena u špilji Badanj kraj Stoca, koja datira u starije kameno doba 12.000 – 13.000 godina pr. Kr., baš u vrijeme kada je vođen čuveni Trojanski rat. Kraj takvog uvoda i eksponata koji su iznenadili i same posjetitelje proradili su i znanje i mašta, pa je na koncu puta uz piće i mezu, kraj Priceova Karhesosa, tj. Trebižata, zaključak bio – treba kopati, odnosno istraživati.

Dakle, spomenuta ogrlica samo je uvod u priču o Troji koju je u Gabelu smjestio meksikanski filantrop Robert Salinas Price koncem lipnja sada već daleke 1985. godine, odnosno prije nešto više od 38 godina. U međuvremenu bio je samo jedan pokušaj istraživanja u Gabeli. Godine 1991. rađeno je sondiranje terena koje je obećavalo neka iznenađenja, onda je došao rat i sve je stalo. Zanimljivo, Nikica Arapović, Priceov poklonik i znanac, ističe da prvo ne treba kopati u Gabeli, nego na brdašcu Majevici, koji kilometar sjevernije od Gabele, kraj kojeg je nekada tekla Neretva, odnosno Priceov Skamandros. Arapović tvrdi da su zli Mlečani to brdašce prekrili naslagama zemlje kako se ne bi vidjelo što ono krije. Poslije su razne vojske u podnožju tog brdašca, a trenutačno i Oružane snage BiH, imale odnosno imaju manju bazu u kojoj se vjerojatno čuvao i čuva dio naoružanja. Ono što upada u oči, a ide u prilog tvrdnjama gospodina Arapovića jest činjenica da u okruženju okolnih kamenitih brda to brdašce prekrivano zemljom od njih odudara.

Nakon nadahnuća o čarima Hercegovine u humačkom muzeju, ekspedicija se uputila prema Gabeli. Oboružan kartom iz razdoblja kratke mletačke vladavine tim područjem, na prijelazu iz 17. u 18. stoljeće, te bilješkama i knjigama doček joj je priredio Arapović, koji preuzima ulogu vodiča. Poslije kraćeg zadržavanja kraj mletačkog lava na ulazu u Stari grad, Arapović sudionicima pokazuje Atenin hram, prema Priceovoj teoriji, uz čije je istočne bedeme razasut dio pepela iz urne Roberta Salinasa Pricea, koji je umro 2012. godine. Dalje je slijedilo razgledanje mjesta na kojem se, prema istoj teoriji, nalazio dvor kralja Prijama, a vrhunac je bio uspon na Avalu, brdo koje dominira tim dijelom doline Neretve. Poklonici Priceove teorije smatraju da je tu bila stanica odakle je opisana kompletna astrologija u Ilijadi. Na samom vrhu u 19. stoljeću izgrađena je crkva sv. Ilije, međutim, gospodin Arapović izražava negodovanje što je prostor oko crkve betoniran jer može biti prepreka budućim istraživačima.

Nakon sve sile informacija, ekspedicija se po sparnom danu spustila sa Stare Gabele i nastavila put prema rimskoj villi rustici Mogorjelo. Slijedio je kratki posjet Međugorju, na blagdan sv. Jakova, pa onda odmor od sparine uz rijeku Trebižat, koja u Priceovoj teoriji zauzima važno mjesto. Predstavljajući kratko ovu akciju, Miško Erak, predsjednik Udruge "Oblićevac" iz Ploča, rekao je:

"Naša udruga je osnovana prije nekoliko godina. Povod je bila činjenica da se na području Ploča, pa i cijele doline Neretve, ne vodi briga o očuvanju kulturno-povijesne baštine, ekološke svijesti i održivog turizma. U dvije godine napravili smo niz projekata, a jedan od ciljeva bio je uspostavljenje suradnje s istomišljenicima iz BiH, što smo ovom akcijom i potpisivanjem ugovora s Udrugom 'Vrilo' iz Ljubuškog ostvarili."

Temelji zapadne civilizacije

Zadovoljni pohodom posebice bili su homerolozi. Sumirajući rečeno, Nikica Arapović je ustvrdio:

"Da bi se stvari pokrenule s mrtve točke, mislim da moramo imati dosta osoba širokih pogleda jer tema je jako ozbiljna i neiscrpna, tema planeta, tema čovječanstva. Odgovorno tvrdim - na Neretvi leže temelji zapadnog svijeta, temelji zapadne civilizacije! Ja sam jedini živući Gabeljak koji je bio u kontaktu sa Salinasom. Osim Salinasa, kontaktirao sam i razne druge znanstvenike koji su imali slične poglede. Mi živimo u planetarno prekrasnom kraju koji treba znanstveno ozbiljno valorizirati!"

I homerolog Krešo Vujević kaže da je za njega Gabela prva i velika ljubav na životnom putu kroz homerologiju.

"Mi tražimo Homerovu lokaciju, a o Homerovoj lokaciji trebaju se dogovoriti homerolozi i onda to prepustiti arheolozima, a ne obrnuto" - tvrdi Vujević.