Prijedlogom zakona o radu propisano je kako radnik mora biti prijavljen istog dana kada počne raditi, da ima 20 radnih dana godišnjeg odmora i kako više neće biti moguće potpisivanje "bjanko" otkaza, a iz Vlade RS-a poručeno je kako su opredijeljeni da bude povećan iznos najniže plaće. Ministarstvo rada i boračko-invalidske zaštite RS predstavilo je za "Glas Srpske" najvažnije dijelove Prijedloga zakona o radu koji je Vlada RS uputila Narodnoj skupštini. Istakli su da se zakonom rješavaju brojni problemi koji su postojali kada je poslodavac u FBiH, a radnici koji rade za njega imaju prebivalište u RS. Zakonom se na nedvosmislen, jasan i precizan način uređuje teritorijalno i personalno važenje njegovih odredbi.
Obvezna prijava radnika
Dane su jasne definicije poslodavca, radnika, radnog mjesta i drugih pojmova bitnih za uređivanje radnog odnosa, a koji su do sada kolokvijalno korišteni i koje je svaka strana drugačije tumačila, zbog čega su nastajali sporovi - naveli su u Ministarstvu rada RS-a. Novim zakonom je propisano kako će radnik morati biti prijavljen na sve oblike socijalnog osiguranja onog dana kada počne raditu, čime su spriječene uočene zlouporabe. Na kvalitetniji i precizniji način unaprijeđena je zaštita radnika od diskriminacije po svim osnovama, a jasnije su definirani i osnovi za zaključenje ugovora o radu na određeno. - U skladu sa zahtjevima poslovne zajednice u određenim točno definiranim slučajevima dana je mogućnost zaključivanja ugovora o radu na određeno vrijeme na trajanje duže od 24 mjeseca. Kao i do sada, a što je u skladu s rješenjima drugih zemalja u okruženju i preporukama Međunarodne organizacije rada, osnovni način angažiranja radnika ostaje ugovor o radu na neodređeno vrijeme - naglasili su u ministarstvu.
U skladu sa potrebama gospodarstva, dodaju, omogućena je i olakšana primjena instituta premještanja radnika na drugo radno mjesto koje odgovara njegovoj stručnoj spremi uz jamstvo prava po osnovu rada. Jasnije je definirano vođenje evidencije o nazočnosti radnika na poslu, što će dovesti do sprečavanja uočenih zlouporba u vezi sa neprijavljivanjem radnika i neplaćanjem prekovremenog rada. Definiran je i pojam radno vrijeme naročito u kontekstu pripravnosti, dežurstva i dolaska na posao po pozivu poslodavca. Prijedlogom zakona o radu zajamčeno je minimalno trajanje godišnjeg odmora od najmanje 20, za razliku od dosadašnjih 18 radnih dana.
Uređen je noćni rad
Kvalitetnije je uređen i noćni rad, a majke s djetetom do dvije godine poslodavac ne može da rasporedi da rade noću bez njihove suglasnosti. Dodatno je povećana zakonska zaštita maloljetnih radnika. - Na kvalitetniji i suvremeniji način su uređeni brojni aspekti zaštite trudnica, roditelja sa djecom, bolesnih radnika i invalida - kažu u Ministarstvu rada RS-a. Zakonom je uređeno i pitanje najniže plaće, što je do sada bilo uređeno općim kolektivnim ugovorom. - Veća odgovornost za određivanje najniže plaće je dama Ekonomsko-socijalnom vijeću RS-a, ali su u rukama Vlade zadržani određeni zaštitni mehanizmi u određivanju najniže plaće - pojasnili su u ministarstvu. Zakonom je propisano da je poslodavac obavezan da radniku uruči pismeni obračun plaće, koji ima snagu izvršne isprave, što znači da radnici, kada im poslodavac ne isplati plaću u potpunosti, putem suda mogu naplatiti svoja potraživanja. Sankcije za nepoštivanje zakona su preciznije, a kazne su propisane u većim iznosima. Dodali su da su spomenuta rješenja bolja u odnosu na dosadašnji i zakon o radu koji je usvojen u FBiH i da spomenuta pitanja uopšte nisu tretirana u Zakonu o radu FBiH.
Povrede radne obaveze
Precizno su propisane i uređene teže povrede radne obaveze i discipline, a neke koje do sada nisu bile, kao što je testiranje na prisustvo alkohola i droge u organizmu radnika. - Riješen je i veliki problem koji se tiče statusa radnika koji imaju preostalu radnu sposobnost, a poslodavac objektivno nema mogućnost da ih rasporedi na adekvatno radno mjesto - kazali su u Ministarstvu rada i dodali kako se zakonom uređuje i pitanje sporazumnog prestanka ugovora o radu.