Tjedan dana prije povijesnog događaja - predaje zahtjeva za članstvo Bosne i Hercegovine u Europskoj uniji, diplomatske i tehničke pripreme uvelike traju, a samo o domaćim političkim strukturama ovisi hoćemo li u Bruxelles idućeg tjedna putovati s potpuno ispunjenim uvjetima - usuglašenim Mehanizmom koordinacije i prilagođenim Sporazumom o stabilizaciji i pridruživanju, piše Večernji list BiH. No, bez obzira na ova dva važna pitanja, na kojima BiH polaže ispit međunarodne odgovornosti i unutarnje funkcionalnosti, vjerodostojnost samog zahtjeva ne dolazi u pitanje. Iz više relevantnih izvora stiže potvrda kako će Europska komisija u ovoj situaciji ocjenjivati ukupni napredak na provedbi proeuropskih reformi, a ne samo definirane uvjete.
EU prepoznao napore BiH
Poziv, odnosno određivanje datuma za predaju zahtjeva, jasno pokazuje kako EU prepoznaje ostvareni napredak u proteklih godinu dana, kao i ozbiljan pristup konačnom rješavanju pitanja Mehanizma koordinacije i prilagodbe SSP-a.
Samim prihvaćanjem bh. zahtjeva, vlasti u Bosni i Hercegovini dobit će obvezu usklađivanja propisa i praksi s EU standardima.
Za razliku od dežurnih kritičara u BiH, Europska unija i njezine institucije promatraju ispunjavanje uvjeta kao proces, što put BiH prema članstvu u EU i jest. Svakodnevno bh. vlastima stižu potpora i riječi ohrabrenja iz mnogih europskih zemalja. Najveća, očekivano, dolazi iz Zagreba. Predsjednica Republike Hrvatske Kolinda Grabar-Kitarović predsjedatelju Predsjedništva BiH Draganu Čoviću kazala je kako je predaja zahtjeva povijesna i politička prekretnica za BiH.
Što se tiče konkretnih uvjeta, predstavnici Europske komisije već 16. veljače dolaze u Sarajevo na razgovore o prilagodbi SSP-a. Bit će to nastavak razgovora koje su stručni ili, kako ih neki nazivaju, pregovarački timovi počeli nedavno u Bruxellesu. Zahtjevi EU vrlo su jasni, iako europske institucije imaju razumijevanja za bh. poziciju i probleme domaćih proizvođača.
Status “pristupne države”
Tehnički gledano, nakon predaje zahtjeva slijede novi koraci koje su na svom putu prema članstvu u EU ispunjavale i sve druge zemlje. Europska komisija pristupit će izradi upitnika koji će dostaviti bh. vlastima. Taj upitnik sadrži nekoliko tisuća pitanja na koja institucije u BiH trebaju odgovoriti u roku od nekoliko mjeseci. Na osnovi tih odgovora i drugih izvora Europska komisija daje mišljenje, a Europsko vijeće donosi odluku o dodjeli kandidacijskog statusa. Uslijedit će određivanje datuma o početku pregovora i otvaranju prvih poglavlja. BiH će sama izraditi svoj akcijski plan kojim definira što će učiniti i kada. Prioriteti koji se moraju uvrstiti u akcijski plan utvrđuju se kroz pristupanje ili Europsko partnerstvo koje EU kreira za svaku zemlju kandidatkinju. Kada se ugovor o pristupanju potpiše, država kandidatkinja postaje “pristupna država” i ima pravo na privremene privilegije do pristupanja kada postaje država članica.
No, BiH će usporedno s tim morati rješavati i druge važne probleme, poput reforme izbornog zakonodavstva.