Mali su izgledi da Parlamentarna skupština BiH do kraja aktualnog mandata usvoji Zakon o pranju novca i financiranju terorizma, a na kojem posebno inzistira Europska unija.
Neslaganje stranaka
Stranke iz Federacije i RS-a se i dalje spore oko toga prenose li se ovim zakonom ovlasti entiteta na državu, na što srpske stranke ni u kojem slučaju ne žele pristati.
Stručnjaci, međutim, upozoravaju da bi eventualno međunarodno sankcioniranje BiH zbog zakonskog nereguliranja ove oblasti, odnosno stavljanje BiH na tzv. “crnu listu” moglo imati dalekosežne posljedice i po državu i po građane. Bankari ističu kako bi u tom slučaju poslovanje preko banaka u BiH bilo otežano i usporeno, jer bi provjere svih transakcija bile višestruke, dugotrajne i skupe. Primjerice, povećale bi se kamate u komercijalnim bankama pa bi i krediti bili nepovoljniji.
U praksi bi to značilo da će sve uplate koje vrše građani, transfere novca s računa na račun i slične usluge poskupjeti, kao i kamate na kredite. Sve uplate prema inozemstvu i obratno, bit će sumnjive, provjeravat će se, što dovodi od odlaganja i čekanja, a samim time i odbijanja potencijalnih investitora. Trenutni krediti koje građani i kompanije imaju nisu podložni ovim promjenama, ali poslovanje mnogih tvrtki bilo bi dosta otežano. O privlačenju novih investicija u takvom ambijentu izlišno je i govoriti, a bit će pravi uspjeh ako se i neki od postojećih investitora ne povuku iz BiH.
Velik priljev novca
Pitanje je što bi bilo i s transakcijama bh. građana, tim prije ako se zna da mnoge obitelji u BiH preživljavaju skoro isključivo dotacijama svojih rođaka iz inozemstva. Zbog golemog iseljeništva BiH je među država s najvećim priljevom novca iz inozemstva, a ekonomisti se slažu kako je takav priljev deviznih sredstava umnogome ublažio posljedice ekonomske neaktivnosti i gospodarskog propadanja BiH. Prema podacima CB BiH, iseljeništvo godišnje u BiH pošalje oko 3,5 milijardi maraka. Osim novca koji bh. dijaspora šalje rođacima i prijateljima, značajna sredstva u BiH ulaze i na osnovi mirovina koje su radnici iz BiH zaradili u europskim zemljama. Da priče o stavljanju BiH na “crnu listu” nisu pretjerane, potvrđuje zadnje izvješće američkog State Departmenta o pranju novca, gdje se iznosi ozbiljna zabrinutost kada je u pitanju BiH. Naime, BiH se nalazi u drugoj kategoriji od moguće tri - među zemljama koje izazivaju zabrinutost, ali nisu najgore. Zbog odbijanja usvajanja zakona o pranju novca, nije isključeno da BiH padne i u najlošiju kategoriju.