Ni Bosna i Hercegovina nije pošteđena terorističkih prijetnji. Strahove dodatno pojačava nesređeno stanje u zemlji, ali i prisustvo radikalnih grupa čija učenja i shvaćanja nisu tipična za bosanskohercegovačku tradiciju. Ljude dužih brada i nešto kraćih hlača, poznatijih kao vehabije, kako smatra dr. Ahmet Alibašić s Fakulteta islamskih nauka u Sarajevu, pogrešno se smatra radikalima ili čak teroristima. "Pojam 'vehabija' nije dobar, jer nikad nije definiran pa je kao takav podložan manipulaciji. Empirijski govoreći, militanti, koji po mnogočemu liče takozvanim 'vehabijama', često budu regrutirani direktno iz kriminalnog miljea ili zatvora, a ne iz džamija", kaže dr. Alibašić za Deutsche Welle i dodaje da "vrlo često neke grupe i pojedinci koji su označeni kao 'vehabije' predstavljaju najbolju obranu od radikalizacije jer imaju razrađene odgovore na argumente militanata". Moguća dodatna radikalizacija, ili pak njezino odsustvo, smatra dr. Alibašić, ovisit će o reakciji na napade u Parizu, ali i na napade u Ankari, Bejrutu, Sinaju... "Ukoliko reakcija bude išla u pravcu rješavanja uzroka terorizma, a to su sirijska i iračka kriza ili nastavak demokratskih procesa u Egiptu, i ukoliko reakcija bude usmjerena samo prema teroristima, a ne i prema čitavim zajednicama, recimo svim muslimanima ili Arapima, tada bi se moglo dogoditi da ovo bude početak kraja ISIL-a kakav je bio u posljednjih 18 mjeseci", tvrdi Alibašić. Podsjeća da se već događalo da jedan teroristički napad najavi kraj ili transformaciju neke ekstremističke grupe, kako je to bio slučaj s egipatskom Džema'a islamijje (al Gama'at al Islamiyya).
Ima li kampova za obuku militanata u BiH?
"Ono što smo mi kroz svoja istraživanja ustanovili, a što tvrde i policijski podaci, odnosno podaci sigurnosnih institucija, je da u BiH ne postoje određeni kampovi za obuku, kao što su to prenosili neki mediji. Postoje određene grupe koje sigurnosne institucije prate i ja mislim da uz dodatne mjere, posebno obavještajnog sektora, te grupe mogu biti pod kontrolom", kaže Kržalić . Prijetnja, prema njegovom mišljenju, mogu biti strani čimbenici, koji bi u državu mogli doći iz neke druge sredine i dodatno radikalizirati određene grupe u BiH, no sigurnosne službe u državi, posebno obavještajna i granična, tu igraju bitne uloge. Inače, pravi broj pripadnika selefijskog pokreta nije poznat, tek se procjenjuje da ih je u BiH trenutno pet ili više tisuća. Činjenica je ipak da su radikalne grupe aktivne, a potvrda tome je i nedavna, prva presuda Suda BiH neformalnom vođi 'vehabija' Huseinu Bosniću koji je početkom studenog nepravomoćno osuđen na sedam godina zatvora "zbog javnog poticanja na terorističke aktivnosti, vrbovanja radi terorističkih aktivnosti i organiziranja terorističke grupe". Prema neslužbenim podacima, u njegovoj organizaciji na sirijsko ratište otišlo je oko 200 mladića iz BiH.
Prijetnja BiH - uskoro će se "prolijevati krv"
Bosanci i Hercegovci, u svakom slučaju, ne mogu biti spokojni. Nakon terora rata od 1992. do 1995. godine, svjedočili su i terorističkim napadima u Bugojnu 2010. godine, kao i napadu na policijsku stanicu u Zvorniku u travnju ove godine. U oba slučaja počinitelji su bili pripadnici radikalnih grupa. Osjećaju nesigurnosti uveliko doprinose i natpisi na nekoliko web portala, među kojima prednjače "vijesti ummeta", stranica na bosanskom jeziku, nadahnuta aktivnostima ISIL-a, a, prema podacima Ministarstva sigurnosti BiH, locirana u Sjedinjenim Američkim Državama. U svom posljednjem obraćanju u kojemu se likuje zbog krvavog napada u Parizu, odaslano je i upozorenje institucijama i građanima BiH, odnosno direktna prijetnja da će se uskoro opet "prolijevati krv" u BiH. "Državna agencija za istrage i zaštitu kontinuirano prati aktivnosti na internetskim portalima i društvenim mrežama na kojima se pojavljuju sigurnosno neadekvatni sadržaji te u suradnji s Tužiteljstvom BiH poduzima potrebne mjere i radnje iz svoje nadležnosti", kaže Kristina Jozić, glasnogovornica Državne agencije za istrage i zaštitu (SIPA). Naglašava da "SIPA kontinuirano, u okviru svojih nadležnosti, redovito prikuplja informacije i saznanja i surađuje s drugim agencijama za provođenje zakona kako u BiH, tako i u regiji i šire kada je u pitanju problematika terorizma" te da su u tom smislu pojačane i obavještajne aktivnosti o toj problematici.
Zaustaviti cyber terorizam
U Kölnu već tri godine postoji projekt „180 Grad Wende“ koji želi odvratiti mlade od vjerskog ekstremizma prije nego što postanu radikalni. Među njima je i nekoliko mladića podrijetlom iz Bosne i Hercegovine. Dr. Armin Kržalić ipak smatra da takve internetske objave mogu doprinijeti destabilizaciji, ali i radikalizaciji prilika u BiH. "Prije svega, ovo je jedan psihološki, propagandni rat koji naravno može doprijeti do određenih labilnih i nestabilnih ličnosti, prije svega kako za samu mobilizaciju, tako i za dodatnu radikalizaciju i zbog toga mislim da je nužno zaustaviti internet portale, odnosno ovu vrstu cyber terorizma u BiH". Takve stranice, upozorava Kržalić , treba apsolutno oboriti i ne dozvoliti da funkcioniraju, "jer se takvim pristupom gradi sasvim drugi identitet same osobe do koje žele doći, a dovoljno je da se vođa svojim članovima oglasi putem interneta, što može biti šifrirano, direktno, indirektno. Problem destabilizacije i radikalizacije ciljanim objavama, tvrdi on, ne odnosi se isključivo na vehabije.
"Naša strategija borbe protiv terorizma, pored ekstremno radikaliziranih pojedinaca, svakako stavlja u taj krug i druge ekstremno radikalne grupe, ne samo određene vehabijske ili selefijske zajednice, već i određene radikalne nasilničke, navijačke grupe; Ravnogorski četnički pokret, niz nasilnih, radikalnih grupa koje mogu iskoristiti ovakvu situaciju za 'poturanja' nekoj drugoj grupi". Stoga poziva na oprez, ali i odmjerene izjave dužnosnika, koje ne bi smjele biti temeljene na medijskim ili drugim špekulacijama i nagađanjima, već na relevantnim činjenicama.
Teroristi ne predstavljaju vjeru
Teroristički napad u Parizu oštro je osudila i Islamska zajednica BiH. Poglavar zajednice, reisu-l-ulema Husein Kavazović naglasio je da se ne radi samo o "teškom moralnom sunovratu koji se ne može ničim opravdati, nego i grijehu prema Bogu". "Uvjeren sam da će francuska država i društvo adekvatno odgovoriti na terorizam, ali i da će se odlučno suprotstaviti ostvarenju namjere terorista da svojim napadima izazovu gnjev i odmazdu prema muslimanima i muslimanskim zajednicama u Europi. Posebno pozivam muslimane u Europi da sačuvaju mir i pribranost i da nemaju nikakvih dilema: teroristi ne predstavljaju ni našu vjeru ni našu zajednicu, a terorizam se ne može opravdati ni moralno ni vjerski ni politički"! Islamsku zajednicu BiH često se etiketira zbog nedovoljno aktivnosti u sprječavanju širenja radikalnih struja. "Iako terorizam ima svoju sigurnosnu i ideološku, odnosno teološku dimenziju, to je pojava koju primarno proizvode politike. To govore sve ozbiljne studije. Dok ne prihvatimo tu elementarnu činjenicu, mi nemamo nikakvu šansu u borbi s terorizmom", tvrdi teolog, dr. Ahmet Alibašić. ISIL je, napominje, "rezultat katastrofalnih politika u Arapskom svijetu posljednjih desetljeća, a te greške su posljedica predrasuda i kratkovidnih interesa". Naglašava i to da se u Iraku interveniralo "kada nije i kako nije trebalo, dok je reakcija u Siriji izostala kad je Asadov režim prekršio odredbe međunarodnog humanitarnog prava i kemijskim oružjem ubio više od tisuću svojih građana".
"Pravo ne postoji da se o njemu raspravlja i glasa već da prekršitelji budu sankcionirani“, ističe on. Dodaje i da je sam ISIL bio tek marginalna pojava u vrijeme vojnog udara u Egiptu, na koji liberalne demokracije također nisu reagirale te zaključuje: "Mi volimo kazati da živimo u globalnom selu, a nikako da se počnemo ponašati u skladu s implikacijama te spoznaje. Dakako, kad ovo govorim uopće ne želim ulaziti u urotničke interpretacije kojima su skloni i muslimani i nemuslimani jer ne mogu shvatiti da se nenamjerno prave greške o kojima govorimo."