Referendum o pitanju jesu li građani RS-a i dalje za to da se kao dan entiteta obilježava 9. siječnja održava se sutra, a posljednjih dana glavni akteri spuštaju napetosti, uz iznimku tek radikala koji su spominjali i mogućnost rata, što je prijetnja koja je uzbunila mnoge u zemlji i inozemstvu, ali za koju realno nema temelja, piše Večernji list BiH. Predsjednik RS-a Milorad Dodik je zbog potpore referendumu putovao u Moskvu na susret s ruskim predsjednikom Vladimirom Putinom od koga je, kako tvrdi, “dobio potporu naporima za održanje stabilnosti na području zapadnog Balkana, kao i Daytonskog sporazuma, dok o pitanju provedbe referenduma u RS-u najavljenoga za 25. rujna nisu posebice raspravljali.
Pola države glasuje
“Što se tiče referenduma, tu nije bilo nekih posebnih razgovora, osim konstatacije kako je to pravo naroda”, rekao je Dodik za Radioteleviziju RS (RTRS). Prema Dodikovim navodima, susret je bio prilika da Putina “upozna s razvojem političke situacije u BiH te iskaže svoje mišljenje o tome”. Politička pitanja, kako je objasnio Dodik, bila su vezana uz provedbu Daytonskog sporazuma pri čemu je Putin kazao kako je vrlo zainteresiran za stabilnost u regiji i poštovanje međunarodnih ugovora. “Rusija se bavi Daytonskim sporazumom i rečeno je kako će tako i ostati”, kazao je Dodik. Istodobno, u Sarajevu su uoči referenduma pojačane mjere sigurnosti, a neka veleposlanstva, poput francuskog, pozvala su građane svojih država da budu posebice oprezni planiraju li u nedjelju putovati na područje RS-a. Pravo glasa na nedjeljnom referendumu, prema podacima Provedbenog povjerenstva, ima nešto više od 1,2 milijuna osoba. Glasačka mjesta u nedjelju trebala bi biti otvorena u 7 sati, a izjašnjavanje će trajati do 19 sati. Objava rezultata mora slijediti najkasnije za 48 sati, no očekuje se kako će biti poznati već u nedjelju. Rezultat je poznat, a vjerojatno će utjecati i na lokalne izbore. Parlament RS-a odluku o raspisivanju referenduma donio je 15. srpnja kao odgovor na pravorijek Ustavnog suda BiH koji je u studenom 2015. zaključio da obilježavanje 9. siječnja kao Dana RS-a nije sukladno Ustavu jer diskriminira Bošnjake i Hrvate koji žive u tom entitetu. Presuda Ustavnog suda rezultat je žalbe koju je podnio sadašnji predsjedatelj Predsjedništva BiH Bakir Izetbegović i donesena je u Ustavnom sudu odlukom stranih sudaca i Bošnjaka koji su nadglasali Srbe, dok su Hrvati bili neodlučni.
Izazov Daytonu
Najava provedbe referenduma u RS-u izazvala je brojna reagiranja u BiH i regiji, a u samoj zemlji politički sukobi potaknuti su procjenama kako je ovaj čin izazov miru i samom Daytonskom sporazumu koji izrijekom definira obvezu poštovanja odluka Ustavnog suda. Izetbegović i većina bošnjačke javnosti u ovome vide prijetnju da se sazove novi referendum o odcjepljenju RS-a, što je Dodik odbacio. Istodobno, Dodik ovaj referendum stavlja u kontekst novih zahtjeva Ustavnom sudu za ukidanje naziva RS-a ili samoga entiteta. Najutjecajnije zapadne države osudile su najavu referenduma pozivajući opetovano vlasti RS-a da ga otkažu, a nije blagonaklono reagirao ni Beograd. RH se oštro suprotstavila tome potezu, a reakcija političkih predstavnika Hrvata iz BiH je bila neodređena smatrajući kako to ipak “nije naš rat”, ali da bi ovaj proces čak mogao pomoći rješavanju unutarnjih prijepora i putu prema EU. •