Prvog veljače počinje primjena prilagođenog Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju BiH i Europske unije, dok ne bude završena ratifikacija.
Na ovaj način formalno bi bio riješen dugogodišnji problem u odnosima BiH i EU, iako poljoprivrednici strahuju od gubitaka, zbog dalje liberalizacije, javlja RTRS.
BiH postaje dio velikog tržišta, ali nije uskladila svoje politike s europskim standardima. Zato je neophodan dogovor o strategiji u sektoru poljoprivrede i ruralnog razvoja u BiH.
Prema stavu EU takav liberalni režim ide u prilog Bosni i Hercegovini koja ima malu ekonomiju i njezina razmjena sa EU iznosi više od 70 posto ukupne trgovine.
Izvoznike bi trebala pratiti politika usklađena s europskim standardima što je odgovornost domaćih vlasti. Devet mljekara izvozi mlijeko i mliječne proizvode iz BiH u EU. Iako nije lako pronaći tržište u Uniji koje je bilo izgubljeno prije tri godine, ohrabruju podaci da su izvezene količine veće.
Sporazumom je BiH na papiru u istoj situaciji sa zemljama EU po pitanju izvozne kvote i mogućnosti plasmana proizvoda. Međutim, domaći proizvođači iz više razloga nisu konkurentni europskim. Nisu im dostupni IPA, IPARD ili druge vrste sredstava EU zbog razloga unutar BiH,a ne EU. S druge strane, isplata poticaja nije redovita.
BiH je u posljednje tri godine iskoristila nepostojanje napretka u pregovorima za uvođenje carine i ograničenja na izvjestan broj proizvoda za koje se ranije vršilo trgovanje s Hrvatskom prema CEFTA-i. Ta ograničenja će se postepeno uklanjati.
Zauzvrat, EU je prihvatila odobriti dodatne koncesije BiH na 3-4 proizvoda koji su još predmet količinskih ograničenja. Izvozne kvote u BiH za ove proizvode (vino, riba i šećer) su povećane, iako je u prošlosti BiH koristila samo dio tih kvota. Ovo su dodatne mogućnosti za izvoznike iz BiH.