Na posljednjoj sjednici Dom naroda Parlamenta FBiH dao je suglasnost na financijski plan Zavoda za zapošljavanje za 2021. u iznosu od oko 117 mil. KM i manji je za oko tri milijuna KM od prošlogodišnjeg. Usvajanje financijskog plana znači i da bi uskoro trebali uslijediti novi pozivi za sufinanciranje programa zapošljavanja Zavoda, koji su posljednjih godina privlačili ogromno zanimanje poslodavaca i nezaposlenih osoba. O planovima i programima koje provodi Zavod za zapošljavanje FBiH u razgovoru za Večernji list govori ravnateljica Helena Lončar.
Moguća i dodatna sredstva
“U fazi smo izrade programa, svake godine kad se usvoji financijski plan, mi svoj program pripremimo za Upravni odbor i kad ga usvoji, možemo ići u realizaciju programa po svim mjerama. Očekujemo da početkom veljače završimo proces pripreme i brušenja tih programa, da ga UO usvoji i puštanje programa ide krajem veljače ili početkom ožujka. Ove godine imamo manje novca iz naših sredstava tako da je taj iznos oko 35 mil. KM”, kazala je Lončar.
Manji iznos u odnosu na prethodne godine je iz razloga što su više novca morali rezervirati za eventualne potrebe novčanih naknada namijenjenih nezaposlenim osobama. “Prošle godine imali smo planirano 11,5 mil. KM za materijalno-socijalnu sigurnost, a 55 mil. KM za aktivne politike. Ove godine dodali smo 20 mil. KM za materijalno-socijalnu sigurnost tako da na toj stavci imamo 30 mil.”, ističe Lončar. To su sredstva koje Zavod dostavlja službama u slučaju da one nemaju dovoljno sredstava za novčane naknade, zdravstveno osiguranje, u biti, sve ono što je materijalna i socijalna sigurnost nezaposlenih.
“Ne znamo što će se događati i kako će se stvari odvijati te smo morali tu stavku povećati jer je to naša prva zakonska obveza. Od viška novca kreiraju se aktivne politike, za ovu godinu je to 35 mil. No, ima jedna druga stvar, a to je da je Vlada FBiH ušla u projekt podrške iz kredita Svjetske banke u iznosu od 50 mil. KM koje bi Federalni zavod dobio tijekom nekoliko godina. Sad smo u pregovorima sa Svjetskom bankom da nam oni ove godine već osiguraju avans od 15 do 20 mil. KM tako da bismo došli na isto kad su u pitanju raspoloživa sredstva za ovu godinu. Znači, sad imamo 35, ali očekujemo da ćemo do kraja godine riješiti i ovo sa Svjetskom bankom, ako nam pristanu davati avansno, ponovili bismo i drugi krug najesen, odnosno u konačnici bi bilo isto novca kao i prošle godine”, ističe.
Radni odnos
Kroz programe će biti obuhvaćeno oko 12.000 osoba, a obuhvat ne podrazumijeva samo zapošljavanje već i obuku nezaposlenih. Obuku u smislu da osobe postanu kompetentne na tržištu rada. Dakle, tu su i neke druge aktivnosti koje zahtijevaju financijska sredstva. Ipak, najveći broj odnosi se na zapošljavanje.
“Vrlo smo zadovoljni postotkom onih koji ostaju na radnom mjestu nakon isteka dvostrukog razdoblja sufinanciranja. Nakon pojedinih mjera postotak onih koji ostaju na radnom mjestu iznosi 70 ili 75%, negdje je 55%. U prosjeku, oko 65% njih ostane u radnom odnosu i po isteku dvostrukog vremena sufinanciranja. Tako da je vrlo veliki broj onih koji ostaju na poslu i vrlo veliko zanimanje za projektima i mjerama. I prije nego je nastupila 2021. bilo je mnogo upita poslodavaca hoće li biti program i kad. U programima ima za svakog ponešto i on je jedna paleta različitih mjera u kojima se svatko može pronaći, kako poslodavci tako i nezaposleni”, objašnjava Lončar.•