Tri javna elektroprivredna poduzeća u Bosni i Hercegovini i dalje su dominantni opskrbljivači električnom energijom domaćeg tržišta. Međutim, liberalizacija donosi određene promjene pa je tako tijekom prošle i ove godine određeni broj kupaca promijenio opskrbljivače i već posjeduju određena iskustva o tome, piše Večernji list BiH. Kako je istaknuto drugog dana Regionalne energetske konferencije u Mostaru, iskustva “neelektroprivrednih” opskrbljivača također su zanimljiva s gledišta daljnjeg razvoja tržišta.
Obnovljivi izvori i značaj
S pozicije novih, relativno malih opskrbljivača električnom energijom, usklađivanje sa standardima i europskom regulativom je prioritet kako ne bismo imali daljnje zastoje u provedbi i transponiranju obvezujućeg pravnog i regulacijskog okvira. Kako maloprodajno tržište električne energije u Federaciji Bosne i Hercegovine u praksi nailazi na određene prepreke, one su također jučer prepoznate te su definirani potrebni koraci u cilju izgradnje funkcionalnijeg tržišta. To su restrukturiranja javnih, vertikalno integriranih poduzeća, odnosno pravno razdvajanje Operatora distribucijskih sustava, ukidanje unakrsnih subvencija između kategorija i skupina potrošnje, koji imaju pravo na opskrbu u okviru univerzalne usluge i donošenje programa zaštite socijalno ugroženih kategorija kupaca.
Sve su veći uloga i značaj obnovljivih izvora energije (OIE) u ukupnoj proizvodnji i tržištu BiH i regije. Integracija OIE u EES rijetko počinje s velikim proizvodnim kapacitetima. Tako i u slučaju BiH, u trenutku kada ulaze u pogon veliki vjetrogeneratori, postoje određena iskustva, znanja i rezultati. S druge strane, zbog relativnog kašnjenja u razvoju vjetrogeneratora u odnosu na većinu europskih zemalja, integracija velikih vjetrogeneratora u BiH kreće u vrijeme kada je tehnologija vjetroturbina značajno napredovala u odnosu na svoje početke, kao i resursi za planiranje njihove proizvodnje. Otuda se, kako je jučer rečeno, nameće kao logičan zaključak da, zbog svoje veličine i utjecaja koji imaju na EES u BiH, vjetroparkovi trebaju preuzeti svoj dio balansne odgovornosti.
Kontinuirano povećanje udjela obnovljivih izvora energije u proizvodnji električne energije, a najviše vjetroelektrana i fotonaponskih sustava, promijenilo je ulogu i status konvencionalnih postrojenja u sustavu i ona se danas u sve većoj mjeri koriste za pokrivanje trenutačnih razlika između potrošnje i proizvodnje povlaštenih proizvođača električne energije. Energetska tranzicija nametnula je zahtjeve za većom fleksibilnošću pogona, ali značajno smanjila broj ekvivalentnih sati godišnjeg pogona termoelektrana na ugljen i plin.
Skladištenje energije
Međutim, smanjenje proizvodnje ne znači nužno i smanjenje ukupno potrebne instalirane snage konvencionalnih postrojenja koja će i dalje biti nužna za osiguranje opskrbe u danima s malom proizvodnjom iz varijabilnih obnovljivih izvora. Uzimajući u obzir ograničenja postojećih rješenja za skladištenje energije te dosegnuti stupanj razvoja novih tehnologija, procjenjuje se kako će i u sljedećem desetljeću konvencionalne elektrane na fosilna goriva i dalje biti jamac ravnoteže sustava, i to ne samo u BiH i regiji.
Stoga je i jučer upozoreno da, uz razvoj obnovljivih izvora energije, treba voditi računa i o korištenju, a posebice ekonomičnosti termoelektrana. To se ponajprije može postići ugradnjom spremnika topline, osobito na lokacijama gdje se podudaraju vremenski intervali niskih tržišnih cijena s intervalima smanjene potražnje za toplinskom energijom.•