Nacrt zakona o izmjenama i dopunama Zakona o slobodi pristupa informacijama je, prema ocjeni članova koalicije Partnerstva za otvorenu vlast Transparency International BiH, Fondacije CPI - Centar za zastupanje građanskih interesa, Centra za društvena istraživanja “Analitika”, Centra za istraživačko novinarstvo i UG “Zašto”, nedefiniran i nije suštinske prirode, piše Večernji list BiH. Članovi ovih udruga i asocijacija, u zajedničkom pismo koje su nedavno uputili vlastima u Federaciji BiH napominju kako nacrt zakona o izmjenama i dopunama Zakona o slobodi pristupa informacijama nije u skladu s proklamiranim reformskim nastojanjima jer se ignoriraju suvremeni standardi proaktivne transparentnosti i odgovornosti koje već godinama zagovaraju stručna javnost i civilno društvo u BiH.
Suštinske izmjene
U predloženim rješenjima napominju kako se ne spominju neophodne suštinske izmjene koje se odnose na proaktivnu transparentnost, odnosno na uspostavljanje obveze objavljivanja informacija od javnog značaja koje su pod kontrolom javnih institucija. Zamjeraju što se nije u postupku izrade nacrta konzultiralo s javnošću. Članovi koalicije Partnerstva za otvorenu vlast pozivaju da se uredi nacrt zakona o izmjenama i dopunama Zakona o slobodi pristupa informacijama na način koji podrazumijeva uvođenje odredbi koje se odnose na proaktivnu transparentnost, kao i da se u izradi nacrta uzmu u obzir mišljenja organizacija civilnog društva koje su predložile vrlo konkretna rješenja u skladu s principima Partnerstva, čija je i BiH članica. Zakon nije ni po pravilima EU i Reformske agende. Vlasti FBiH smatraju kako je nacrt zakona u službi postizanja punog jedinstva pravnih rješenja sadržanih u ovom zakonu, te jednostavnijeg, bržeg i lakšeg ostvarivanja prava na pristup informacijama. Njime se, kako stoji u zaključku Vlade FBiH, uređuje pitanje preispitivanja zakonitosti postupka ako je stranka nezadovoljna odlučivanjem organa koji razmatra njezin zahtjev. Ističu kako je taj postupak potpuno predvidljiv, a njegov tijek jasan i s točno određenim rokovima za postupanje.
Na identičan način je uređena i mogućnost ulaganja pravnih lijekova u raznim dijelovima postupka, što do sada nije bio slučaj. Također, bitno je što je za sve slučajeve, u kojima stranke nisu zadovoljne donesenim upravnim aktima, omogućena zaštita na sudu. Postojećim odredbama zakona predviđeno je da nezadovoljna stranka može protiv odluke nadležnog organa podnijeti prigovor rukovoditelju tog organa u roku od osam dana od dana primanja odluke, piše Večernji list BiH.
Upućivanje žalbi
U stvarnosti, na ovaj način je, umjesto žalbe, uveden institut prigovora jer se pitanje primjene žalbe pokazalo kao nepraktično u primjeni ovog zakona, s obzirom da nije bilo precizirano kome se žalba upućuje. Primjenom instituta prigovora ovaj će problem biti otklonjen, dok će i dalje biti osiguran princip dvostupanjskog odlučivanja, te izbjegnuti mogući troškovi zbog potrebe za formiranjem drugostupanjskih povjerenstava koja bi odlučivala o žalbama. •