Tko (ne)želi u EU

Procesi unutar Europske unije i politički sukobi unutar BiH povećavaju euroskepticizam

Procesi unutar Europske unije i politički sukobi unutar BiH povećavaju euroskepticizam
31.07.2023.
u 21:55
Potpora ulasku u Europsku uniju u dvije se godine istopila za sedam posto, u RS-u tek svaki drugi ispitanik želi BiH u Europskoj uniji
Pogledaj originalni članak

Unatoč brojnim izazovima i problemima unutar same Europske unije, pa i u njezinu odnosu s BiH te pojedinim političkim opcijama unutar BiH, potpora pridruživanju BiH Uniji u javnosti je i dalje na zavidnoj razini, piše Večernji list BiH.

Prema istraživanju Direkcije za europske integracije, koje je provedeno u svibnju i lipnju ove godine, 73,3 posto ispitanika podržalo je ulazak BiH u EU, što je za 4,1 posto manje u odnosu na istraživanje iz prethodne godine, ali je to i dalje respektabilan postotak.

Što zabrinjava?

Direkcija je provela najnovije istraživanje na uzorku od 1200 ispitanika na razini cijele BiH. Prema prikupljenim rezultatima, ulazak u EU podržalo je 86 posto ispitanika iz Federacije BiH, 50,6 posto ispitanika iz Republike Srpske i 71,5 posto ispitanika iz Distrikta Brčko BiH. To je također u skladu s očekivanjima i nekim prethodnim istraživanjima u kojima je potpora ulasku BiH u EU također bila znatno veća u Federaciji nego u RS-u. Ono što zabrinjava je da je ta potpora u RS-u sve manja i da je već na granici 50 posto. Zanimljivo i indikativno je vidjeti i razloge koje pristaše i protivnici EU integracija navode. Najviše ispitanika, i to 36,3 posto, koji podržavaju ulazak BiH u EU kao glavni razlog navode slobodu kretanja ljudi, robe i kapitala, dok 30,5 posto njih izdvaja jamstvo trajnog mira i političke stabilnosti, a 22,4 posto poštivanje zakona i propisa. Istodobno, unaprjeđenje infrastrukture razlogom podržavanja navodi 9,1 posto ispitanika. Više od polovine ispitanika (52,7 posto) koji ne podržavaju ulazak BiH u EU kao najčešći razlog navodi strah od većih troškova života i poreza, dok 17,5 posto ispitanih smatra kako je razlog gubitak raznolikosti kultura, a 13,2 posto odgovorilo je kako je to prevelika centralizacija. Jasno je da neki od ovih stavova blisko korespondiraju sa službenim političkim stavovima vladajuće koalicije u RS-u. Najviše ispitanika (50,7 posto) smatra da bi najveću korist od ulaska BiH u EU imali mladi, a 16,3 posto odgovorilo je kako će to biti političari. Ukupno 40,9 posto ispitanika smatra kako politizacija procesa integriranja u najvećoj mjeri otežava integraciju BiH u EU, što je više za 1,8 posto u odnosu na prethodnu godinu, dok je nespremnost za promjene kao razlog navelo 23,3 posto građana. Usporede li se neki od tih podataka s onima iz prethodnih godina, zamijetit će se određeni trendovi koji baš i ne idu u prilog europskom putu BiH. Tako je istraživanje DEI-ja iz ljeta prošle godine pokazalo da bi u slučaju raspisivanja referenduma za članstvo u EU tada 77,4 posto građana glasovalo za ulazak, s tim da bi iz Federacije BiH "za" glasovalo 90,1 posto, a iz Republike Srpske 54,5 posto. Prethodne, odnosno 2021. godine, kada je Direkcija za europske integracije BiH radila istraživanje, za ulazak BiH u Europsku uniju bilo je 80,6 posto stanovnika BiH, u Federaciji 90,7, a u Republici Srpskoj 61,7 posto.

Razlike i put u NATO

Očito je da potpora integraciji BiH u EU iz godine u godinu slabi, posebice u RS-u. Razloge, naravno, treba tražiti i u unutarnjim problemima Unije, kao i zaustavljanju procesa proširenja zbog protivljenja nekih starih članica EU-a. Politički i nacionalni odnosi u BiH također imaju svoj utjecaj na odnos prema članstvu u EU pa je očito da u Federaciji u tom procesu vide sigurnost, stabilnost i ekonomski napredak, dok je u RS-u naglasak na gubitku autonomije, ali i čestom vezivanju europskog uz NATO put BiH. Koliko i procesi izvan BiH utječu na raspoloženje ovdašnje javnosti prema EU putu, pokazuju i podaci iz 2020.. To je bila jedna od godina u kojima je povjerenje u EU bilo na najnižoj razini, a kao što je poznato, te je godine pandemija koronavirusa pokazala da solidarnost u EU praktički ne postoji. Barem na početku pandemije. Te godine potpora građana BiH za ulazak u EU bila je jedna od najmanjih jer je "samo" 75,6 posto građana u tom trenutku podržavalo ulazak u EU, od čega 87 posto u FBiH i 55 posto u Republici Srpskoj. Dakle, ne ovisi razina euroskepticizma samo o ponašanju domaćih političkih elita već i o samome EU. Kada je u pitanju potpora ulasku u NATO, nema dvojbe da će svako novo istraživanje pokazati duboku polarizaciju između dvaju entiteta jer, dok FBiH priželjkuje članstvo, RS mu se oštro protivi.

Ključne riječi
Pogledajte na vecernji.hr

Još nema komentara

Nema komentara. Prijavite se i budite prvi koji će dati svoje mišljenje.