Svečano otvaranje pogona rekonstruirane Tvornice keksa i vafla "Lasta" u Čapljini, osim iznimnoga značaja za jug Hercegovine, događaj je koji prelazi regionalne okvire jer je svojevrsni pokazatelj kako se pametnim, strateški vođenim i pomno realiziranim koracima, proizvodnja hrane na ovom prostoru može podići na veću razinu - onu koja jamči visok stupanj konkurentnosti, ali i bolju iskoristivost velikih potencijala, piše Večernji list BiH.
A na tome putu ključna je modernizacija tehničko-tehnoloških kapaciteta - proces koji je upravo viđen na primjeru Laste u čiju je obnovu uloženo oko 20 milijuna eura, a što je jedan od jamaca kako nas mogu očekivati vrhunski prehrambeni proizvodi. Kako slijediti ovaj primjer, pitanje je koje se postavlja u okviru širih okolnosti, a koje se manifestiraju kroz potrebu za što snažnijim ulaganjem u domaću proizvodnju hrane.
Tehnološki razvoj
Struka je već dulje vrijeme na tragu izjava o potrebi ulaganja koje će biti usmjereno u tehnološki razvoj, odnosno otvaranje svojevrsnih razvojnih centara koji će biti mjesto u okviru kojega će domaći poljoprivredni proizvođači biti upoznati s trendovima na svjetskom tržištu, usvajanjem novih tehnologija u procesu proizvodnje te dobiti sve potrebne savjete u okviru marketinga. Ovakvi razvojno-resursni centri u tom bi slučaju imali i veliku ulogu u pomoći domaćim poljoprivrednim proizvođačima u okviru apliciranja za neke europske fondove.
Kada je riječ o odnosu vlasti prema tematici unaprjeđenja kapaciteta za proizvodnju hrane, treba ukazati na to kako se radi na donošenju strateških smjernica koje će posebno zanimati primarne poljoprivredne proizvođače, ali i otkupljivače. Tako je nedavno usvajanje sedmogodišnje strategije razvoja Federacije BiH, koja je 12. travnja dobila podršku u Domu naroda Federalnog parlamenta, odblokiralo put i konačnom donošenju strategije poljoprivrede i ruralnog razvoja FBiH do 2027. godine.
U razgovoru za Fenu, glavni stručnjak Centralnog tima za sačinjavanje Strategije poljoprivrede Sabahudin Bajramović je, između ostaloga, potvrdio kako nova strategija uvodi potpuno novi koncept suradnje u smislu uspostave proizvođačkih grupa i organizacija proizvođača kojima snažnije povezujemo primarne poljoprivredne proizvođače s otkupljivačima i prerađivačima.
Uvjeti za proizvodnju
Naglasak je, dodaje, na podizanju kvalitete poljoprivrednih i prehrambenih proizvoda te smanjenju negativnih utjecaja na okoliš. - Također, u prioritet stavljamo razvoj poslovanja poljoprivrednih zadruga i organiziranje poljoprivrednika u okviru zadružne organizacije.
Izravna plaćanja pojednostavljujemo i pretvaramo ih u jedinstvena plaćanja po hektaru i grlu, što ostavlja prostor županijskim ministarstvima da svoje specifične proizvodnje dodatno podrže iz svojih proračuna, a da svi proizvođači na prostoru Federacije imaju što ujednačenije uvjete za proizvodnju s obzirom na stupanj podrške - naglasio je Bajramović.
Pritom je istaknuo kako se posebna briga u novoj strategiji posvećuje prijenosu znanja i informacija, razvoju savjetodavne službe te područjima s prirodnim ograničenjima za poljoprivrednu proizvodnju koja su ugrožena zbog velikog odljeva stanovništva i prestanka bavljenja poljoprivredom.
A na putu oporavka sela značajnu pomoć pruža i Europska unija, a posebice projektom EU4AGRI koji za cilj ima modernizaciju poljoprivredno-prehrambenog sektora, otvaranje novih i zadržavanje postojećih radnih mjesta te podrške oporavku od krize koju je prouzrokovao COVID-19 u Bosni i Hercegovini. Težište projekta je na povećanju ulaganja u poljoprivredno-prehrambeni sektor i podizanju razine znanja i vještina poljoprivrednih proizvođača i ostalih sudionika u lancima vrijednosti kroz prošireno pružanje savjetodavnih usluga, kao i poboljšanjem ekonomskih prilika u ruralnim područjima. Uz navedene aktivnosti Europske unije, kao i strateško djelovanje unutar BiH, rastu mogućnosti da bh. selo u ovoj godini bude prepoznato kao jedan od važnih nositelja gospodarskog rasta.