Proizvodnja kornišona u Tuzlanskoj županiji je na izdisaju, a zbog sve težeg stanja u ovoj oblasti brojni uzgajivači popularne vrste krastavca već su digli ruke od posla.
Manja grupa onih koji se i dalje nalaze u ovom biznisu u problemu su zbog pronalaska radne snage, jer oni koji su nekada kornišon brali sada se okreću drugim poljoprivrednim kulturama, piše Klix.ba.
Uzgajanje kornišona u Tuzlanskoj županiji predstavljalo je priliku za odličnu zaradu. Međutim, kako to bude u Bosni i Hercegovini, zbog brojnih problema i nemara države, ovoj priči nije trebalo mnogo vremena da dođe u depresivnu fazu, kao što smo imali slučaj i s proizvodnjom smilja u Hercegovini.
Ekspanzija proizvodnje i plasmana kornišona iz tuzlanskog kraja na europsko tržište već je u određenoj mjeri utihnula, a priliku za zaradu moći će ostvariti samo vlasnici većih otkupnih stanica koji su ranije sklopili višegodišnje ugovore s inozemnim partnerima.
Dodatni šamar poljoprivrednicima zadale su i klimatske promjene koje u ove krajeve donose sve više kišnih padalina i niskih temperatura zraka.
Tajnik Udruženja za poljoprivredu i prehrambenu industriju koje djeluje pri Gospodarskoj komori TŽ Suad Selimović ovu godinu za uzgajivače i izvoznike kornišona ocjenjuje katastrofalnom.
"Ove godine imamo znatno manji broj proizvođača, koji su, između ostalog, odustali i zbog nedostatka radne snage na ruralnim područjima. To je intenzivna proizvodnja koja zahtjeva ručnu berbu, a po jednom dulumu zasada potrebno je najmanje četiri-pet berača. Također, zbog kišnih padalina i niskih temperatura zraka došlo je do pomjeranja roka sadnje koja je trebala biti završena do 30. svibnja. Ovaj rok je probijen sada do 15. lipnja", kazao je Selimović za Klix.
Od sadnje do berbe kornišona minimalno treba proći od 50 do 60 dana, tako da bi se prvi plodovi iz zasada mogli izvlačiti tek početkom kolovoza.
Prema Selimovićevim riječima, zainteresiranost proizvođača za uzgoj kornišona opala je i zbog smanjenih poticaja.
Otkupna cijena bi kod većine otkupljivača trebala biti na prošlogodišnjoj razini, odnosno prva klasa krastavca će iznositi od 1,30 do 1,50 KM.