Nakon pilot-projekta sustavnog ažuriranja nekretnina u katastarskoj općini Čapljina, taj posao u općini se nastavlja. Riječ je o za građane vrlo zanimljivoj temi o kojoj Darko Šimović, pomoćnik načelnika općine za geodetske i imovinsko-pravne poslove, kaže: - Projekt sustavnog ažuriranja katastra u našoj općini započet je prije pet godina. To je bio pilot-projekt koji se provodio u još tri općine FBiH. Posao je uspješno obavljen i u Federalnoj geodetskoj upravi gdje su zaključili da se postupak nastavi na cijelom teritoriju FBiH, pa je postao entitetski. Projekt se nastavlja sukcesivno, onako kako Federalna geodetska uprava odluči u suradnji s jedinicama lokalne samouprave. U čapljinskoj općini počela je druga faza, o čemu pomoćnik načelnika Šimović kaže: - U drugoj fazi na red su došle druge katastarske općine. U prvoj fazi urađena je Čapljina kao urbana sredina, nakon čega se projekt širi. Trenutačno je u tijeku postupak u katastarskim općinama Višići, Počitelj, Trebižat i Dretelj, gdje je već započela prva faza u katastarskom aparatu. Vrši se određeno ažuriranje podataka, što će trajati još mjesec dana, nakon čega će se svi podaci dostaviti zemljišnoj knjizi, gdje će se glavni dio projekta i odvijati. - Dakle, kako to narod kaže, u gruntovnici će se glavni dio projekta odvijati? - Upravo tako, u toj drugoj fazi kada se završio posao u katastarskom aparatu, obavit će se promocija projekta u cilju upoznavanja građana i njihova aktivnog sudjelovanja u projektu. U zemljišnoj knjizi doći će do zatvaranja starih zemljišno-knjižnih uložaka i otvaranja novih u cilju da se stanje u katastru i gruntovnici te ono na terenu podudara u potpunosti. Ovo je hvalevrijedan projekt, jedan od najbitnijih jer svi želimo imati uredne i ažurirane podatke o nekretninama, naglašava pomoćnik načelnika općine Čapljina Darko Šimović. Posao sustavnog ažuriranja katastra i registracije nekretnina u četiri spomenute K.O. čapljinske općine trebao bi se okončati za godinu dana. Prema riječima pomoćnika Šimovića, nakon toga će na red doći druge katastarske općine, dok se posao za koju godinu u cijelosti ne završi. Građanima je svakako bitno što će se posao odvijati uz njihove minimalne troškove. Projekt će se financirati 50 posto iz općinskog, a po 25 posto iz proračuna federalne i županijske Uprave za geodetske i imovinsko-pravne poslove. Moglo bi se, dakle, reći da će ovakvim sustavom ažuriranja katastra i registracije nekretnina profitirati građani koji nisu imali sređene zemljišne knjige. Troškovi će biti neusporedivo manji, a posao će uspoređivanjem katastra i zemljišnih knjiga, odnosno grunta, obaviti za to ovlaštene tvrtke.
Valja reći kako postupkom sustavnog ažuriranja katastra i registracije nekretnina mogu biti obuhvaćene samo nekretnine koje imaju sljedivost, pa će, primjerice, građani, građevinske objekte - kuće, bez dozvole ili uzurpacije i slično, kao i do sada, morati rješavati redovitim putem. •