Na vojnom groblju u Mostaru

Pronađen grobni humak Teodata Andrića, prve zrakoplovne žrtve u BiH

Pronađen grobni humak Teodata Andrića, prve zrakoplovne žrtve u BiH
23.09.2023.
u 11:37
Pogledaj originalni članak

Nepune tri godine nakon što je u Čapljini, točnije u krugu tvrtke "Granum" u Tasovčićima, otkrivena spomen-ploča u čast poginulom austrougarskom pilotu Teodatu Andriću, spomen-obilježje posjetilo je izaslanstvo Crvenog križa Austrije u kojem su bili uglavnom umirovljeni časnici austrijske vojske – Bundesheera. Polomljen spomenik
Izaslanstvo je predvodio Wolfgang Wilburger, umirovljeni časnik Bundesheera i predsjednik Crvenog križa Austrije. Razlog posjeta vrlo je zanimljiv, a otkriva ga Manuel Martinović, predsjednik Udruge za zaštitu fortifikacija "Werk" iz Mostara, ovom prigodom u ulozi vodiča: - Ovdje je mjesto pogibije Teodata Andrića, satnika koji je poginuo 1913. u zrakoplovnoj nesreći. To je prva zrakoplovna nesreća na području Bosne i Hercegovine, pa čak i regije. Ovaj spomenik podignut je 1914. godine. Znali smo da je pokopan na vojnom groblju u Mostaru, u to vrijeme ljudi su pokapani tamo gdje su umirali. Svaki veći garnizon austrougarske vojske u blizini je imao groblje. U Mostaru od četiri lagera, četiri vojarne, u blizini Južnog logora bila je vojna bolnica, a preko puta nje bilo je vojno groblje. Nažalost, ljudi su se razbolijevali, umirali i tu je napravljeno, rekao bih, praktički vojno groblje - kaže za portal Večernjeg lista BiH Martinović, pa naglašava: - Nedavno je pronađeno njegovo grobno mjesto, veliki križ na kojem je njegovo ime i prezime, na kojem je upisano mjesto i datum rođenja te mjesto i datum pogibije. Spomenik je, nažalost, polomljen na desetke komada u krugu od stotinjak metara. Gospoda iz Crvenog križa Austrije, uz pomoć udruge "Werk" iz Mostara, sakupila je sve te dijelove i složila ih u cjelinu koja se može obići. Groblje je za posjete otvoreno svaki dan. Prije toga predstavnici Crvenog križa Austrije obnovili su dvije kapelice – sjevernu i južnu, obnovili su i središnji križ koji je bio polomljen. Središnji križ napravljen je odmah nakon formiranja groblja 1882. godine. U petak, 15. rujna, stavili su i zvono koje je pušteno u funkciju u 15 sati, prvi put zvonili su njime u obnovljenoj kapelici. - U listopadu ove godine održat će se i komemoracija na vojnom groblju. Inače, oni često dolaze, ovo je projekt koji traje dugo. Ovi ljudi zaista zaslužuju našu pozornost i priznanje. Mi smo ovdje u Čapljini imali potporu gradonačelnika dr. Smiljana Vidića za ovaj spomenik. U Mostaru vezano uz vojno groblje također imamo potporu gradonačelnika Marija Kordića i šire lokalne zajednice, vjerujte da svi u tome aktivno sudjelujemo. Zaista je šteta kada vidimo koliko ima tih oštećenih i polomljenih stvari, spomenika, jer to je ipak dio naše povijesti. To je ovdje na našem tlu i mi bismo se trebali o tome brinuti. Sada na neki način učimo kako tome pozornost pripadaju ljudi na Zapadu - konstatira za Večernjak predsjednik Martinović. Najstarije uzletište
Treba reći da je na svečanosti postavljanja spomen-ploče u Čapljini naglašeno da "uzletište Rodoč kod Mostara ne spada samo u najstarije zrakoplovne građevine Austro-Ugarske i Europe nego i svijeta"! Natporučnik Teodatus (Teodat) Andrić bio je zapovjednik vojne zračne luke u Mostaru. Tog kobnog dana, 17. svibnja 1913. godine, petnaest dana nakon preuzimanja dužnosti, natporučnik Andrić je s poručnikom Josipom Flassingom krenuo na vježbu. Digli su se na visinu od 2000 metara, nadletjeli Nevesinje i Trebinje s nakanom da se dolinom Neretve vrate u bazu. Nažalost, tijekom leta natporučniku Andriću je pozlilo, izgubio je kontrolu nad avionom, poručnik Flassing je uspio iskočiti, a Andrić je poginuo. Na mjestu pogibije godinu dana poslije nesreće, 17. svibnja 1914. godine, podignut je spomenik. Uz dužnosnike Čapljine, Stoca i Mostara, otkrivanju spomenika prisustvovao je i nadvojvoda Eugen Ferdinand, general konjaništva, austrougarski feldmaršal, vojni zapovjednik, inače praunuk Marije Terezije. Teodat Andrić podrijetlom je Bokelj, rođen u Trstu 1875. godine.

Pogledajte na vecernji.hr

Još nema komentara

Nema komentara. Prijavite se i budite prvi koji će dati svoje mišljenje.