Vlada, kao najznačajnije političko tijelo u Hercegbosanskoj županiji, rezimira ovih dana posljednje razdoblje svojega rada u 2017. godini, kao i sve ono što je uvelike označilo i na kvalitetnom tragu stvorilo pretpostavke za realizaciju planiranoga u godini koja slijedi. U lipnju 2017. godine bilježe se promjene, kako na čelnom mjestu osobe mandatara tako i na određenim ministarskim pozicijama. Ivan Jozić, novi predsjednik Vlade HBŽ-a, postavio je temelje novog programa rada Vlade kojoj je preostalo nešto manje od pola mandata, a o svemu detaljno govori u intervjuu za Večernji list BiH.
Okončano je jedno razdoblje u radu Vlade HBŽ-a, poslovna godina, ali i vaše predstavljanje javnosti kao predsjednika Vlade. Vlada je održala 23 sjednice, jeste li zadovoljni učinjenim?
- Usvojen je proračun za 2018. godinu u iznosu od 81,023.500 KM, što je povećanje po svim temeljnim kategorijama za 6,24% u odnosu na ovogodišnji. Subvencioniranje kamata za investicijsko ulaganje u gospodarstvu, dječji doplatak u okviru mjera demografske politike te povećanje primanja proračunskih korisnika za 5% početne su stavke koje ćemo na naše zadovoljstvo imati mogućnost realizirati u predstojećoj godini. Nastojat ćemo učiniti korak naprijed u svim oblastima života, a stabilan proračun temelj je za promjene koje su pred nama, a kojima se nastoji utjecati na smanjenje iseljavanja stanovništva te poboljšati kvalitetu života na ovim našim prostorima.
Hoće li vam gospodarske teme i dalje biti u prvom planu?
- Sastanci s gospodarstvenicima prvi su korak kojim se nakon 20 godina uistinu izašlo iz sjedišta Vlade. Prvi takav sastanak održan je u Drvaru, a potom su uslijedili susreti u Livnu, Tomislavgradu i Bosanskom Grahovu. Promjene smo planirano započeli suočavanjem s problemima, a potom i inicijativama za njihovo rješavanje. Prvenstveno se tu temeljimo na okupljanje gospodarstvenika i njihovu organiziranju u udruge, sve u cilju učinkovitijeg rada. Ako složnost i predan rad pokažu rezultate u onim svakodnevnim aktivnostima, odgovornost je svih nas primijeniti ta nastojanja i u širim okvirima. Naglasio sam jednom prilikom ranije, moramo aktivirati upravu, mijenjati stavove ljudi, poticati na nove korak, a kroz jasno definirane mjere ohrabrivati ljude na promjene koje su ključ u postizanju nekih novih rezultata, podupirati realizaciju programa koje sam postavio kao zadatak na početku preuzimanja ove dužnosti te, u konačnici, unaprijediti gospodarstvo ozbiljnim investicijama kao preduvjetom opstanka ljudi na području HBŽ-a.
Govoreći o gospodarstvu, u kontekstu ključnih pitanja je prekategorizacija graničnih prijelaza Kamensko i Vaganj. U rujnu ste održali sastanak kojem su nazočili svi predstavnici ključnih institucija po pitanju ove tematike. Što je s tom temom?
- Stanovnicima općina Livno i Tomislavgrad, kao i preostalom dijelu županije oduvijek je prioritetan granični prijelaz Kamensko. Imamo situaciju da je svrstan u treću kategoriju graničnih prijelaza, a prije 2013. godine bio je u prvoj kategoriji. S obzirom na to da posljednje četiri godine nije bilo pomaka u prekategorizaciji, posljedice je ponajviše trpjelo gospodarstvo. Na tragu svih mjera vezanih uz oživljavanje gospodarstva je i rješavanje statusa GP Kamensko, za koje optimistično vjerujem kako bismo u vremenu koje je pred nama mogli polučiti određene rezultate. U tom smjeru u rujnu smo u zgradi Vlade HBŽ-a održali sastanak o problematici funkcioniranja graničnih prijelaza Kamensko i Vaganj. Vođeni zaključcima toga sastanka, otvoren je granični prijelaz Bili Brig - Vaganj početkom prosinca kao privremeni granični prijelaz za međunarodni putnički promet te smo, poštivajući pripadajuću zakonsku proceduru, odmah uputili zahtjev za dodjelu statusa stalnog graničnog prijelaza.
Jeste li uspjeli riješiti barem dio problema braniteljske populacije? Oni su bili posebno nezadovoljni zbog određenih problema.
- Kada sam preuzeo dužnost, nekako su se u prvi plan izdvojili problemi braniteljske populacije, između ostaloga, završetka izgradnje zgrade branitelja. To je ujedno bila i tema moga prvog sastanka s predstavnicima Koordinacije udruga proisteklih iz Domovinskog rata. Višegodišnje nezadovoljstvo nezavršetkom izgradnje zgrade rezultiralo je jedinstvenim stavom da se do Dana branitelja zgradu mora završiti. Tako je u bilo. Uručeni su ključevi za 15 stanova braniteljima te je ostalo još 13 neraspoređenih koji će se riješiti kada donesemo pravilnik o stambenom zbrinjavanju, a koji je u izradi. Završetkom ovog projekta Vlada će i dalje voditi brigu o našim braniteljima te njihovim obiteljima.
Kako ste zadovoljni brojčanim pokazateljima i podacima o radu vlasti, kao i razinom političke stabilnosti u okviru suradnje s koalicijskim partnerima?
- Vlada je donijela oko 215 odluka te razmatrala i utvrdila 8 prijedloga zakona, 5 nacrta zakona i uputila ih u skupštinsku proceduru. Vlada je također, zbog nedostatka Zakona o turističkim zajednicama Federacije BiH i HBŽ-a, donijela i uredbu o turističkim zajednicama HBŽ-a. I dalje sam mišljenja kako surađujemo i djelujemo politički stabilno. Veliki je broj programa i mjera koje su u proteklom razdoblju prošle dnevni red sjednica Vlade ili se pak o njima razmatralo na tjednim radnim sastancima.
Poljoprivreda je oduvijek bila područje koje je zahtijevalo poseban status u HBŽ-u u kojem je većina stanovništva nastanjena upravo u ruralnom području te u tim okolnostima osigurava svoju egzistenciju...
- Nastavljaju se započeti i ostvaruju novi procesi u poljoprivrednom sektoru u cilju povećanja obujma poljoprivredne proizvodnje, zadovoljavanja potreba domaćeg tržišta vlastitim proizvodima, opskrbe prehrambene industrije sirovinama i stabilizacije tržišta poljoprivrednih proizvoda. Program “Poticaj poljoprivrednoj proizvodnji” utvrđen je proračunom, a uveli smo poticaj za obrte u mljekarstvu u iznosu od 4000 KM po obiteljskom poljoprivrednom gospodarstvu, dok su poticaji po litri kozjeg i ovčjeg mlijeka najveći u ovom dijelu Europe. Projekt livanjskoga i tomislavgradskoga mlijeka trebao bi pomoći da 30-ak obiteljskih gospodarstava ostane u proizvodnji. Koristim priliku izdvojiti još jedan projekt, a to je Zavod za hranu i veterinarstvo Hercegbosanske županije. Osnivanjem Zavoda stvaraju se preduvjeti za šire ciljeve - lakši i sigurniji plasman proizvoda na tržište, povećan broj uzgajivača i proizvođača, povećanje zaposlenosti, jačanje sigurnosti, kvalitete i zdravstvene ispravnosti hrane životinjskoga podrijetla, povećanje izvoza, u konačnici razvoj poljoprivrede u regiji i šire.
Zdravstveni sustav područje je gdje se nametnulo rješavanja nekoliko pitanja. S obzirom na to da je riječ o višegodišnjoj problematici, na koji način, kao Vlada, možete utjecati na tom području?
- Vlada godinama potpomaže bolnice i domove zdravlja godišnjim iznosom od 700.000 do milijun maraka. Riječ je o kapitalnim potporama, a sada smo usmjereni na izmirenje višegodišnjih dugovanja. Učestalim sastancima i konzultacijama s predstavnicima zdravstvenih institucija, čiji je osnivač Hercegbosanska županija, upoznali smo se sa složenošću poslovanja ovih ustanova i nastojimo naći najbolja rješenja.
Kraj godine prilika je za kritički osvrt, no otvara prostor za nova nastojanja i poruke. Što stanovnici HBŽ-a mogu očekivati u idućoj godini?
Ne izuzimajući manjkavosti i probleme koji su prisutni, htjeli mi to ili ne, moramo priznati kako, uz sve prethodno rečeno, HBŽ ima određene smjernice. Šest općina, iako naizgled cjelina, nužno je sagledati u pojedinačnom kontekstu, sa svim potrebama i potencijalima. Tek ćemo tako stvoriti kvalitetnu osnovu za analizu onog ključnog segmenta - društveno-gospodarske slike. Prethodno izdvojeni primjeri pokazatelj su kako ćemo i dalje ustrajati u svim pozitivnim planovima koje, kao Vlada, nastojimo podržati, realizirati sve potencijalne projekte iskorištavanja prirodnih resursa i gospodarskog oživljavanja, uz neizostavnu suradnju s lokalnim razinama vlasti općina Livno, Tomislavgrad, Drvar, Glamoč, Kupres i Bosansko Grahovo, s jednim jasnim ciljem - dobrobiti svih žitelja Hercegbosanske županije.•