Zaduženost po stanovniku kontinuirano raste, a trenutno prosječno iznosi 3.370 KM, pri čemu je zaduženost u RS viša za 80 posto ili 1.932KM u odnosu na FBiH, podatci su koje je Centar civilnih inicijativa (CCI) predstavio u izvješću o “Stanje nacije”, piše Večernji list BiH.
Negativan trend
Unutrašnji i vanjski dug Bosne i Hercegovine nije mali, i sigurno je da klizimo prema dužničkoj krizi.
“Prosjećana zaduženost građana u BiH je 3.370 KM. Ako gledamo odvojeno, onda imamo situaciju da je svaki građanin u Republici Srpskoj zadužen u prosjeku blizu 4.400 KM, a u FBiH svaki građanin je zadužen 2.400 KM. Dakle, vidimo da je enormna razlika u zaduženosti između Federacije i Republike Srpske” je Adis Arapović iz CCI-a.
U oblasti javnih finansija, ukupni javni dug već sedam godina raste, pri čemu je 2015. dostignut istorijski maksimum od 43% BDP-a, a negativan trend nastavljen je i u 2016., pa će u Republici Srpskoj javni dug gotovo sigurno preći EU limit od 60% BDP-a, čime se podriva fiskalna održivost entiteta, ali i cijele države, naveli su iz CCI-a.
U CCI-u smatraju da Bosna i Hercegovina klizi ka dužničkoj krizi, uprkos namjerama reformske agende da stabilizira javne finasije, da se konsolidira javni dug..., u BiH je i dalje stanje takvo da pola prihoda budžeta entiteta odlazi na otplatu duga.
Otplata duga
Otplata duga se mora vršiti iz budžetskog suficita, smatra Arapović. Ali, budžetski suficit u entitetskim budžetima odavno je zaboravljena kategorija. Udio otplate duga u prihodima kreće se od 54 posto 2014. godine od 58 posto 2016. u Federaciji i ima stalno uzlazni trend. RS ima mnogo jači ovaj uzlazni trend.
“Ovaj problem sa javnim dugom je samo djelimično ispričan. Javni dug ne obuhvata ukupnost javnog duga, čak smo vrlo stabilni na stajalištu da gotovo niko u Bosni i Hercegovini nema ukupne konsolidirane zbirne podatke o javnom dugu kako to nalaže međunarodna praksa. Javni dug Bosne i Hercegovine obuhvata samo vidljivo finansijsko zaduživanje kod stranih i domaćih finansijskih institucija. On ne obuhvata dio unutrašnjeg duga između institucija, između privatog sektora i institucija i ostatak unutrašnjeg duga. Dakle, nevjerovatno zvuči činjenica, ali u Bosni i Hercegovini ni jedna adresa nema podatak o konsolidiranom ukupnom javnom dugu Bosne i Hercegovine” tvrdi Arapović.
Zbog svega ovogaiz CCI-a stoje na stajalištu da se dio informacija o javnom dugu zemlje svjesno skriva od javnosti. Dio informacija o javnom dugu se plasira u javost na selektivan način i daje se iluzija o tome da Bosna i Hercegovina nije visoko zadužena zemlja.
“To naprosto nije tačno! Bosna i Hercegovina je itekako zadužena zemlja s obzirom na to kakav je naš trgovinski debalans, s obrzim na to kakvo je stanje naše ekonomije, s obzirom na to kolika je stopa nezaposlenosti u Bosni i Hercegovini” smatra Arapović.