Slovenija je prekjučer potpisala nagodbu za plaćanje štednje unaprijed s Azizom Sadžakom, jednim od tri bh. štediše koji su u srpnju prošle godine dobili tužbu protiv Slovenije i Srbije presudom Europskog suda za ljudska prava (ESLJP), piše Večernji list.
Prijateljska nagodba
Kako prenosi Indikator.ba, to je pilot-presuda ESLJP u Strasbourgu u slučaju 'Ališić i drugi protiv BiH, RH, Srbije, Slovenije i Makedonije' od 16. srpnja 2014., a koja Sloveniju obvezuje da poduzme potrebne mjere za otplatu neisplaćenih starih deviznih depozita u podružnicama banke u Sarajevu i Zagrebu. Prijateljska nagodba sa Sadžakom provedena je na temelju zakona koji je usvojila u lipnju narodna skupština Slovenije, piše ljubljansko 'Delo'. "Nagodba koju smo sklopili je potvrda kako su rješenja u zakonu prava", uvjerena je državna tajnica u Ministarstvu financija Irena Sodin. Odluka Sadžaka, koji je među trojicom tuženika, imao je najveći zahtjev i zajedno s kamatama u roku od 30 dana dobio je skoro 100.000 eura. Rješenje iz slovenskog zakona je dokaz da smo na pravom putu i da je zakon pravičan za pitanja sukcesije", kazala je Ana Petrić Polak. Da je slovenski zakon pravičan, također je potvrdio Sadžakov odvjetnik Bešlo Mujčin koji je objasnio da je ponudu Slovenije za prijateljsku nagodbu već prihvatila i druga tužiteljica Ljubljanske banke Sarajevo Emina Ališić. Treći tužitelj u presudi ESLJP Sakiba Šahdanovi ima potraživanja srpske Investbanke. Poravnavanje je za Mujčina važna poruka za druge neisplaćene štediše koji su "bombardirani dezinformacijama, poluinformacijama i netočnim informacijama".
Financijske posljedice
On je upozorio da je odluku o adekvatnosti slovenskih pravnih rješenja za štediše donijelo isključivo Vijeće Europe i "da ne nasjedaju na druga rješenja koja pozivanjem na barikade nude razna udruženja, pravnici i pojedinci". Štedišama će kamate od 1991. (one po riječima odvjetnika Mujčina iznose približno pola vrijednosti glavnice) biti isplaćene bez plaćanja poreza u Sloveniji, a kamatna stopa je vezana uz inflaciju na području Njemačke jer tamo živi većina štediša. Nakon prihvaćanja zakona, koji predviđa ostvarivanje presude ESLJP, slovenska vlada procjenjuje da će isplata starih deviznih štediša donijeti financijske posljedice od 385 milijuna eura s kojima će se isplatiti oko 230.000 štediša. To uključuje iznos glavnice podružnica Ljubljanske banke u Zagrebu i Sarajevu i kamate do 31. prosinca 2015., te administrativne i druge troškove povezane s provedbom verifikacijskog postupka i s isplatom.