Vlada Federacije BiH je, na prijedlog Federalnog ministarstva poljoprivrede, vodoprivrede i šumarstva, na žurnoj telefonski održanoj sjednici 15. travnja usvojila program utroška sredstava s kriterijima raspodjele "Subvencije privatnim poduzećima i poduzetnicima - Poticaj za poljoprivredu" utvrđenim proračunom Federacije BiH za 2022. godinu u iznosu od 106,000.000 konvertibilnih maraka, piše Večernji list BiH.
Spašavanje proizvodnje
Poticajima u poljoprivredi namijenjen je iznos za 19 milijuna KM veći u odnosu na prošlu godinu. Iz Seljačkog saveza Federacije BiH ističu da je odobreni iznos i način raspodjele dovoljan za spašavanje postojeće poljoprivredne proizvodnje, dok bi za razvoj trebao barem dvostruko veći iznos. Međutim, uime svog članstva iz Seljačkog saveza ističu:
- Zahvaljujemo resornom ministru Šemsudinu Dediću što je prepoznao trenutak za očuvanje proizvodnje jer program je urađen upravo po mjeri poljoprivrednika, kao i Vlade Federacije BiH koja je predložene izmjene usvojila.
Što je to što je oraspoložilo ne samo Upravni odbor nego i brojno članstvo Seljačkog saveza koji "pokriva" cijelu Federaciju? Krenimo redom, Seljački savez inzistirao je na povećanju sredstava u proizvodnji. Argumenti Seljačkog saveza su prihvaćeni, poticaji za sve proizvodnje povećani su od 20 do 40 posto!
Na primjer, poticaj za uzgoj povrća s 2000 po hektaru povećan je na 2800 KM, pšenice sa 600 na 750 KM po hektaru, za voćnjake, vinograde i maslinike iznos je s 1300 KM povećan na 1800 KM. Prvi put u poticaje su uvršteni i oni za proizvodnju lubenica i kupusnjača. Iznos je, kao i za povrće, 2800 KM.
U animalnoj proizvodnji poticaj po litri kravljeg mlijeka povećan je s 0,29 na 0,34 KM.
Potpore za kozje i ovčje mlijeko povećane su s 0,45 na 0,60 KM po litri. Isto tako, povećani su poticaji za tov junadi… Za jug Hercegovine značajno je i povećanje sredstava za proizvodnju presadnica u iznosima od 50 do 100 posto, ovisno o vrsti. Primjerice, ako je raniji poticaj bio 0,10 KM po komadu, prema usvojenom programu za ovu godinu, novi će biti 0,20, 0,30 KM po komadu. Sukladno novonastaloj situaciji, odnosno činjenici da su prvi put poticajima obuhvaćeni - lubenice, kupusnjače (kupus, kelj, karfiol, brokule…) te plantaže oraha, iz Seljačkog saveza pozivaju poljoprivredne proizvođače da se prijave. Rok za prijave proizvodnji tih kultura je 1. svibnja.
Najbrojnija udruga
Stav Seljačkog saveza, vjerojatno i najbrojnije udruge poljoprivrednika u Federaciji Bosne i Hercegovine, o maksimalnoj podršci proizvodnji vođen je činjenicom da su inputi (repromaterijal, sjeme...) narasli od 100 pa do 400 posto. Vrlo zanimljiv je i podatak da je ukinuto ograničenje za fizičke osobe koje su mogle ostvariti poticaj do maksimalno 5000 konvertibilnih maraka. Prema ovogodišnjem programu poticaja, limita nema ni za poduzeća ni za pojedince, odnosno individualne proizvođače.
Iz usporedbe s Republikom Hrvatskom, koja ima približan broj stanovnika, jasno je zašto ovdašnji poljodjelci smatraju da je odobreni iznos od 106,000.000 KM dovoljan tek za očuvanje postojeće proizvodnje.
Naime, Bosna i Hercegovina će, računajući oba entiteta, za poticaje poljoprivredi u ovoj godini izdvojiti oko 240 milijuna konvertibilnih maraka, dok će poticaji u Hrvatskoj iznositi oko 600,000.000 eura?! Dakle, usporedba sve govori. Kako bi Bosna i Hercegovina vlastitom proizvodnjom supstituirala bar dio uvoza hrane, koji je dosegnuo 80 posto (!) potreba, potrebna su znatno veća ulaganja.
Mora se reći da su Federalno ministarstvo poljoprivrede i Vlada Federacije BiH poljoprivrednike koji su ostvarili poticaje u 2021. godini ugodno iznenadili i pomoći od po 50 litara besplatnog goriva po hektaru.
Kako su u 2021. godini u Federaciji Bosne i Hercegovine poticaji ostvareni za oko 28.000 hektara, jasno je da je riječ o značajnoj novčanoj svoti, posebice ako se imaju u vidu trenutačne cijene goriva. Raspodjela goriva u nekim županijama već je počela.