U mostarskoj ulici Aveniji u blizini Osnovne škole Petra Bakule, ili kako je Mostarci od milja zovu Desete osnovne škole, postavljen je posebni kontejner koji svojim izgledom odudara od standardnih na kakve smo navikli nailaziti na ulicama grada na Neretvi.
Vrlo futurističkog izgleda u tamnosivo-zelenkastoj kombinaciji svoje mjesto u Mostaru našao je i kontejner za sortiranje električnog i elektroničkog otpada.
Na samom kontejneru jasno je crtežima naznačeno kakve sve tipove otpada Mostarci trebaju odlagati u ovaj za to predviđeni sortirni kontejner.
Na njemu također jasno piše “otpadna električna i elektronička oprema”, a također je još naznačeno “NIJE ZA žarulje, TV uređaje, monitore”. Sve je lijepo i nacrtano tako da Mostarci ne bi slučajno pobrkali stvari pa ubacili, recimo, kakvu limenku, bocu ili slično, uglavnom otpad koji ne pripada u taj specijalizirani kontejner za reciklažu.
Ovaj kontejner u vlasništvu je tvrtke ZEOS eko sistem koja se prva u BiH počela baviti zbrinjavanjem električnog i elektroničkog otpada. Na samom kontejneru nalazi se i prostor za odlaganje starih i potrošenih baterija, što je još jedna od prednosti ovog sustava.
Ovakav vid zbrinjavanja otpada podiže razinu svijesti i kvalitetu života građana Mostara u aspektu očuvanja okoliša i zbog toga što EE otpad u sebi sadrži značajne količine plastike koja se do sada mogla naći na mjestima za odlaganje smeća zajedno s ostalim otpadom.
Taj problem je gorući ne samo u Mostaru već i u cijeloj BiH jer nerijetko dolazi do paljenja otpada, čime u zraku završe ogromne količine isparavanja od paljenja plastike koja se nalazi i u EE otpadu, a koji se do sada nije adekvatno zbrinjavao.
Izgaranjem te plastike nastaje otrovni dioksin, koji može djelovati i kancerogeno. Brojke sugeriraju da se od ranih 50-ih do danas proizvelo više od 8,3 milijarde tona plastike. Naime, problem je što 55 posto sve proizvedene plastike nije adekvatno zbrinuto te je završilo ili na otpadu ili u prirodi. Radi konteksta, spaljeno je samo osam posto, dok je reciklirano još manje - samo šest posto. Da bi situacija bila još gora, od tih šest posto recikliranog plastičnog otpada, što je otprilike 500 milijuna tona, samo se petina još koristi, a tri petine završile su na otpadu ili u prirodi. Za takvo stanje stvari ima puno krivaca.
Pojavom ovakvih kontejnera uvelike se smanjuje i problem s plastičnim otpadom.•