Osiguranje legitimnog predstavljanja konstitutivnih naroda kao temelj relaksacije međunacionalnih odnosa u Bosni i Hercegovini ponovno je, po tko zna koji put, gurnuto pod tepih zbog nezainteresiranosti političkog Sarajeva za promjene kojima bi se omogućilo da i hrvatski narod, kao i druga dva, može birati svoje narodne predstavnike u institucije koje su po Ustavu određene za zastupanje naroda, piše Večernji list BiH.
Očekivanja
Iako je prilikom potpisivanja sporazuma HDZ-a BiH i SDA u lipnju prošle godine bilo naznačeno kako će se za šest mjeseci završiti aktivnosti na provedbi točaka sporazuma, to se nije dogodilo, a BiH je ušla u još jednu godinu u kojoj ne postoje riješeni međunacionalni odnosi Hrvata i Bošnjaka u Federaciji BiH. Radilo se o sporazumu koji je imao dva dijela - prvi koji se odnosio na izmjenu Izbornog zakona za Grad Mostar je realiziran, no onaj drugi, o načelima izmjena i dopuna Izbornog zakona, a koji bi trebao prvi put nakon erozije političkih prava Hrvata omogućiti jednim dijelom popravljanje pozicije toga naroda, još uvijek nije.
Ipak, bez obzira na nepostojanje spremnosti u Sarajevu da se krene u promjene, hrvatski politički predstavnici i dalje vrlo jasno traže početak pregovora o toj temi te upoznaju predstavnike međunarodne zajednice kako je navedeni sporazum potpisan upravo posredovanjem predstavnika najmoćnijih svjetskih sila.
Zamjenik predsjedateljice Kluba hrvatskog naroda u državnom Domu naroda i voditelj Odjela za ustavno-pravna pitanja Glavnog vijeća HNS-a BiH Bariša Čolak navodi kako je izuzetno važno da se dogodi pomak vrlo skoro. U protivnom, ulazimo u neizvjesnu situaciju koja do sada nije viđena.
“Jednostavno, želim vjerovati da će se druga strana urazumiti, sjesti i početi razgovarati o pitanjima oko kojih je postignut dogovor da se razgovara, a čak postignut i dogovor i na koji način to napraviti. Iz sporazuma je jasno što treba napraviti”, kazao je Čolak, dodavši kako je sporazum potpisan uz nazočnost međunarodne zajednice.
Posebno je naglasio kako je prvih pola godine ključno kako bi se konačno riješilo ovo pitanje. U tom političkom sporazumu stranke su se obvezale početi s izradom izmjena i dopuna Izbornog zakona BiH kako bi se osigurao legitiman izbor i legitimno političko predstavljanje konstitutivnih naroda i građana na svim administrativno-političkim razinama, u Predsjedništvu BiH i domovima naroda, kao i osiguralo aktivno i pasivno izborno pravo svakog građanina na cijelom teritoriju BiH.
U kontekstu pokušaja intenziviranja aktivnosti na realizaciji onoga što je dogovoreno i potpisano, veliku ulogu ima i Republika Hrvatska, koja kao članica EU-a može konstantno podsjećati europske čelnike na važnost poštivanja prava naroda.
Potpora Hrvatske
Predsjednik HDZ-a BiH Dragan Čović prije nekoliko dana upoznao je ministra vanjskih i europskih poslova Republike Hrvatske Gordana Grlića Radmana kako je u potpunosti zastala provedba sporazuma o promjeni Izbornog zakona koji je 17. lipnja 2020. dogovorio s Izetbegovićem pod pokroviteljstvom predstavnika međunarodne zajednice.
Ministar Grlić Radman tijekom sastanka istaknuo je kako Vlada RH i Ministarstvo bezuvjetno podržavaju legitimne političke zahtjeve legitimnog političkog vodstva Hrvata u Bosni i Hercegovini te kako će ostvarivanje ustavno zajamčene konstitutivnosti i jednakopravnosti Hrvata u BiH i dalje biti jedan od političkih prioriteta Republike Hrvatske.•