Milijuni ljudi širom svijeta iskusili su osjećaj panike, razdirućeg nemira koji ih paralizira u djelovanju, a raznosi iznutra. Strah koji poprimi zastrašujuće razmjere onemogućuje racionalno razmišljanje i postupanje. Poznati televizijski liječnik dr. Mehmet Oz posvetio je tom stanju više svojih emisija i ponudio niz koraka koji mogu pomoći osobama koje su iskusile takvo stanje.
Nemir i anksioznost potiče vjerovanje da smo u opasnosti, pojašnjava Valorie Burton, autorica uspješnice “Uspješne žene drukčije misle”. U emisiji dr. Oza pojasnila je da se gotovo svi izvori toga nemira i razdirućeg osjećaja mogu svesti na četiri osnovna straha: strah od neuspjeha, strah od uspjeha jer s njim dolaze i veće odgovornosti, nesigurnost i strah da ćemo svojim postupcima naići na neodobravanje.
Definiranje izvora straha, istaknula je Burton, prvi je korak prema prestanku paničnih epizoda. Moramo postati svjesni onoga što nas povređuje, kako povrijedimo sebe kad pokrećemo nemir, a to možemo samo promjenom načina razmišljanja, i to počevši od svakodnevnih stvari. Razlika je, naime, u tome brinemo li se zbog nečega ili samo razmišljamo o tome kao o problemu koji treba riješiti.
Briga o nečemu uključuje vrtloženje misli koja ne vode rješenju, nego samo generiraju nova pitanja bez odgovora, a samo razmišljanje o istom tom problemu potiče na rješavanje.
Suradnica dr. Oza, doktorica psihologije Ramani Durvasula, savjetuje da podijelimo anksioznost u dvije kategorije te tako postanemo svjesniji njihova mehanizma i onoga što ih pokreće. Jednu skupinu čine strahovi i nemiri koje pokreću stvarni problemi,poput nužnosti odlaska liječniku i poslova koje treba obaviti, a drugu skupinu čine hipotetski problemi i strahovi.
Stvarni su povezani sa stvarnošću te s konkretnim poslovima i akcijama koje jednostavno treba napraviti, i to najbolje odmah i bez odgađanja. Hipotetski se strahovi vrlo vjerojatno nikad neće dogoditi, ali troše nam dragocjenu mentalnu energiju i snagu dok se brinemo o njima i dok nas zaokupljaju.
Dr. Oz savjetuje da izbacite riječi “uvijek” i “nikad” iz svojih misli jer te riječi uvijek pokreću nemir. Ne stvara nemir ono što što nam se događa, nego ono što si kažemo.Moramo postati svjesni svojih misli i pročistiti ih od takvih riječi, savjetuje dr. Oz.
Najveći je pokretač nemira misao da imamo kontrolu nad nečim, a istina je da nemamo.
Nitko ne može znati što će se dogoditi, stoga treba prigrliti nesigurnost i neizvjesnost, ali učiniti to s vjerom da će biti dobro jer uglavnom i ispadne sve dobro te se za većinu briga i strahova pokaže da su bili uzaludni. Ako često osjećate toksičnu brigu, nosite balon u džepu. Kad osjetite tjeskobu, napuhujte balon jer ćete tako morati udahnuti duboko i polako izdisati iz dijafragme, a to će vam usporiti otkucaje srca, sniziti krvni tlak i smiriti vas.
- Briga je neurološki proces Shvaćanje da je briga neurološki proces, a ne samo ‘osjećaj’, prvi je korak prema oslobađanju. U našem je mozgu bademasta struktura amigdala koja se aktivira kad se bojimo ili se brinemo. Kad se brinemo, amigdala šalje upozoravajuće signale racionalnom dijelu našeg mozga u kojem se ‘procjenjuje’ je li briga istinska prijetnja. Kad je racionalno središte preplavljeno signalima od amigdale, ne može ih sve obraditi i procijeniti opasnost te tako nastaje začarani krug zabrinutosti, pojašnjava Oz.
- Stišajte buru u mozgu Postoji, napominje dr. Oz, nekoliko načina na koji možete utišati brigu. Provedite 15 minuta na dan analizirajući svoje brige na rješiv način. Stvarajući popis deset najstresnijih događaja koji vas očekuju pomoći ćete si da se za njih pripremite na vrijeme i smislite strategije uz koje će svaki problem biti rješiv. Tako im nećete dopustiti da narastu preko mjere do razine nerješivosti.
- Probava je drugi um Naš je trbuh poput drugog mozga kad je riječ o brigama. I mozak i trbuh imaju svoj živčani sustav. Kad se brinemo, napominje dr. Oz, milijuni receptora u našem gastrointestinalnom traktu reagiraju na strah tako što ubrzavaju ili usporavaju probavu, a to može uzrokovati mučninu, proljev ili žgaravicu.
Multitasking nije primjeren našem organizmu
Duboko disanje iz trbuha pomaže smirivanju, bez obzira na to hoćete li ga prakticirati na satovima joge, u uredu ili na kauču kod kuće. Važno je prekinuti uznemirujući lanac neracionalnih misli. A u svakodnevnom djelovanju u borbi protiv anksioznosti slijedite dva koraka: radite posao po posao i zaboravite multitasking. To je tehnički, kompjutorski termin koji je ušao iz računalnog svijeta i nije primjeren našem organizmu.
Uspravno sjedni i fokusiraj se samo na disanje
Hvata li vas često panika, dr. Oz savjetuje da isprobate meditaciju jer svjesno i usmjereno disanje vraća tijelo u stanje mira. Ne morate primjenjivati nikakve neobične tehnike, samo uspravno sjednite i svjesno promatrajte svoje disanje. Kad vam počnu nadirati svakakve misli, prestanite i počnite ispočetka dok ne pročistite misli.
Umjesto crnog, zamislite pravi, realniji scenarij
Autorica popularnih uspješnica Valorie Burton sugerira da u situacijama koje nam izazivaju nelagodu, na primjer, kad vam se dijete još nije vratilo iz parka, umjesto zamišljanja onoga najgoreg, pomislite najprije na potencijalne scenarije koji su najvjerojatniji, na primjer, zaigralo se, izgubilo pojam o vremenu...