Njemački list Die Tageszeitung i austrijski list Die Presse objavili su analizu njemačkog novinara Ericha Rathfeldera, stručnjaka za Balkan, u kojoj se upozorava da je područje jugoistočne Europe ‘meki trbuh kontinenta’, što za svoje geopolitičke interese naročito dobro iskorištavaju Rusija i Turska. Hrvatska se u tom kontekstu spominje u vezi Agrokora, velikog dužnika ruskih banaka, prenosi Tportal.hr.
‘Ako Europska unija kolabira, na Balkanu će se dogoditi novi rat’, nedavno je upozorio predsjednik Europske komisije Jean-Claude Juncker, podsjeća u svojoj analizi novinar Erich Rathfelder te dodaje kako se u sličnom tonu izrazila i povjerenica EU-a za vanjsku politiku Federica Mogherini. Njemački ministar vanjskih poslova Sigmar Gabriel je pak tijekom prošlomjesečnog posjeta Kosovu obećao svim državama zapadnog Balkana da mogu računati na ulazak u Europsku uniju ‘ako se budu pridržavale politike demokratskih reformi’.
No u analizi se ističe da su to u ovom trenutku prazna obećanja koja nemaju potrebnu težinu: ‘Nakon povlačenja SAD-a iz ove regije i krize EU-a, integracijska snaga Europe je oslabila.’ Brexit je samo najnoviji primjer toga da je ‘atraktivnost EU-a potkopana ne samo među političkim elitama, nego i u narodu’ na zapadnom Balkanu. U Srbiji mnogi ‘žele Rusiju, a ne EU’, kako je u tamošnjem parlamentu nedavno uzviknuo jedan zastupnik tijekom posjeta Federice Mogherini.
‘Slabost EU-a je stvorila politički vakuum. Ponajviše su se Rusija i Turska angažirale u tome da iskoriste takvu situaciju’, stoji u analizi. Vladimir Putin igra na povezivanje s pravoslavnim zemljama kao što su Srbija, Makedonija, Crna Gora, Bugarska i Grčka, koje i ‘tradicionalno gaje simpatije prema Rusima’. Rusija igra na to da stvori ekonomsku ovisnost ovih zemalja o sebi, čega je primjer i to da je u Srbiji i BiH naftna industrija u ruskim rukama. Također, veliki hrvatski koncern Agrokor, koji je sada u krizi, dobio je velike ruske kredite, ističe se u analizi.
Jedan od Putinovih ciljeva je zaustaviti širenje NATO-a u regiji, što je naročito bilo vidljivo u slučaju Crne Gore. Srbiji je pak Rusija ponudila vojnu pomoć, a njihovi vojni i policijski savjetnici prisutni su u Republici Srpskoj. ‘Putin je u poziciji da rasplamsa sukobe na Balkanu kad mu to odgovara.’
Turska pak stvara savezništva s muslimanima koji žive u regiji, od BiH preko Sandžaka u Srbiji pa do Makedonije i Albanije; svima je turski predsjednik Recep Tayyip Erdogan ‘obećao zaštitu’, a mnogima je ‘atraktivna njegova religiozno-autoritarna politika’. Konkurenciju Turskoj na tom terenu stvara Saudijska Arabija te druge bogate države iz Zaljeva, koje masovno kupuju zemlju u BiH i preporučuju se za velike projekte i u Hrvatskoj. Ujedinjenim Arapskim Emiratima je pak cilj proširiti u BiH svoje fundamentalističko tumačenje islama ‘nasuprot tolerantnom bh. islamu’.
U BiH su sve moćniji i razni turski kulturni instituti koji Bošnjake žele nagovoriti da se kao prvi strani jezik koji se uči u školama uvede turski, napominje se u analizi njemačkog stručnjaka za Balkan.
Pozicija EU-a je sve slabija jer u regiji vlast preuzimaju autoritarni lideri, a kao najbolji primjer toga navodi se srbijanski premijer i uskoro predsjednik Aleksandar Vučić, ‘koji je uspio uništiti demokratsku opoziciju’ u državi. I u Crnoj Gori i Republici Srpskoj su političari takvog profila na vlasti, ‘a čak se i u Hrvatskoj - koja je članica Europske unije - primjećuje skretanje u desno i oživljavanje desnoradikalnog neoustaštva’.
Dodatni je problem to što EU ne djeluje odlučno, niti uopće pokušava ojačati demokratske snage na Balkanu. Iako EU prepoznaje probleme, ‘nema osmišljenu strategiju’ za ovu regiju. Analiza završava citiranjem njemačkog političara i diplomata Christiana Schwarz-Schillinga, koji je bio visoki predstavnik u BiH i koji smatra da bi pobjeda Emmanuela Macrona na predsjedničkim izborima u Francuskoj ‘mogla biti prilika za formuliranje nove politike’.