ZADNJA DIONICA A11

Putovanje od Siska do Zagreba skratili za 10 minuta. Trebalo im je 18 godina

Foto: Slaven Branislav Babić/PIXSELL
Foto: Slaven Branislav Babić/PIXSELL
Foto: Slaven Branislav Babić/PIXSELL
12.10.2024.
u 18:26
Zanimljivo je kako je ugovor za gradnju dionice Lekenik-Sisak već jednom bio potpisan, ali nerealiziran. Naime, u svibnju 2009., taman pred lokalne izbore, u Sisku je tadašnji predsjednik Uprave HAC-a Jurica Prskalo s poslovnom udrugom Strabag, Viadukt i Skladgradnja potpisao bio već jedan ugovor o gradnji dionice Lekenik-Sisak
Pogledaj originalni članak

Do kraja mjeseca bi trebala biti puštena u promet zadnja dionica autoceste A11 Zagreb – Sisak koja se gradila ukupno više od 18 godina. Početkom tjedna očekuje se tehnički pregled novoizgrađene dionice Sisak-Lekenik, a kako u HAC-u ne očekuju probleme, najkasnije do kraja listopada bi u prometu trebalo biti tako i zadnjih 11 km autoceste A11. No, posao još nije gotov jer će Siščani na autocestu ulaziti improviziranom spojnom cestom, obzirom da spojna cesta koja će Siščane dovesti preko novog Odranskog mosta do ulaza na autocestu u Stupnu još nije gotova. Novi procijenjen rok za izgradnju te spojne ceste, koja ide paralelno s državnom cestom D36, i koja uključuje i nadvožnjak iznad pruge Sisak-Zagreb, je rujan 2025. I tada bi Siščani praktički iz centra grada novom spojnom cestom ulazili na autocestu.

Obzirom se znalo za značajno kašnjenje radova na spojnoj cesti, a da su radovi na samoj autocesti bili gotovi u srpnju, odlučili su u HAC-u napraviti privremeni ulazak sa sadašnje državne ceste, u mjestu Stupno. Dotle je oko pet minuta vožnje iz Siska. Kada dionica bude u potpunosti funkcionalna, s pravom spojnom cestom, putovanje Siščana za Zagreb skratit će se 15 minuta. No, i ovo privremeno omogućit će značajno brže putovanje do Zagreba. Izgradnjom dionice Sisak-Lekenik završena je gradnja autoceste čije je prvo idejno rješenje napravljeno prije dalekih 41 godine, još u bivšoj državi, a procjena je da je ukupno u proteklih 18 i pol godina za njenu gradnju utrošeno oko 440 milijuna eura. Ugovorena cijena zadnje dionice Sisak-Lekenik bez spojne ceste, bila je nešto manja od 300 milijuna kuna.

Od početka gradnje do danas prvotna je trasa izmijenjena te autocesta Zagreb-Sisak, koja je u biti trebala završavati u Mošćenici, petrinjskom naselju na pola puta između Siska i Petrinje dokle bi se dolazilo planiranim novim mostom preko rijeke Kupe na trasi autoceste, sada prestaje s čvorom Stupno kod Siska. Petrinjci će na autocestu ulaziti, umjesto u Mošćenici, u lekeničkom naselju Žažina gdje će za dvije godine biti gotov novi ulaz. To je ipak daljnja opcija nego im je bio planirani ulaz u Mošćenici. U Žažini će tako na autocestu ulaziti i stanovnici Banovine, te putnici iz smjera Bosne i Hercegovine. Iako je planirano da autocesta iz Mošćenice ide dalje prema granici sa BiH, ta trasa nikada nije konkretno određena, a razmatrala su se dva koridora prolaza do granice. O tom nekom nastavku, ako i eventualnoj dionici Stupno-Mošćenica, se odavna ništa konkretno više ne govori.

Prvo Idejno rješenje autoceste Zagreb-Sisak izrađeno je u siječnju 1983. godine, a početkom 90-ih počelo se razmišljati da se umjesto autoceste od Siska do Zagreba gradi brza cesta te je 1994. napravljeno i Idejno rješenje brze ceste Zagreb – Sisak. No, kako su autoceste u RH postale popularne brzo se od brze ceste odustalo te je postupak gradnje autoceste počeo izradom Studije utjecaja na okoliš 2003. godine. Konačno, Autocesta A11, od Zagreba do Siska, planirane dužine 47,5 kilometara, počela se graditi 2006. godine. Trasa je počela na obilaznici Zagreba kod Jakuševca, dionica između Velike Gorice i Buševca duga devet kilometara puštena je u promet u svibnju 2009. godine, a u travnju 2015. godine u promet je puštena i dionica autoceste između Buševca i Lekenika duga 11,2 kilometara.

Od tada su političari non stop predizborno najavljivali završetak autoceste do Siska, no put prema njenom konačnom završetku „pogurao“ je tek potres u prosincu 2020. Vlada je zatim u program revitalizacije potresom stardalog područja ubacila i dovršetak autoceste, te je HAC pokrenuo proceduru. Posao je na javnom natječaju dobila zajednica ponuditelja koju sačinjavaju tvrtke Colas iz Varaždina i Geotehnika s Brača koji su za gradnju ove dionice ponudili 281,33 milijuna kuna (bez PDV-a).

Zanimljivo je kako je ugovor za gradnju dionice Lekenik-Sisak već jednom bio potpisan, ali nerealiziran. Naime, u svibnju 2009., taman pred lokalne izbore, u Sisku je tadašnji predsjednik Uprave HAC-a Jurica Prskalo s poslovnom udrugom Strabag, Viadukt i  Skladgradnja potpisao bio već jedan ugovor o gradnji dionice Lekenik-Sisak. Potpisivanju su nazočili i tadašnji premijer Ivo Sanader i njegova zamjenica Jadranka Kosor. Vrijednost ugovora tada je bila 425 milijuna kuna s PDV-om. Tada je rečeno da će kompletna autocesta do Mošćenice biti gotova do 2011. No, do čvora Sisak napravljena je evo 2024. godine, a i pitanje je što bi s njom bilo danas da se nije dogodio katastrofalni potres.

Ključne riječi
Pogledajte na vecernji.hr

Još nema komentara

Nema komentara. Prijavite se i budite prvi koji će dati svoje mišljenje.