Prvi čovjek najveće zdravstvene ustanove u Republici Srpskoj, prof. dr. Vlado Đajić, u intervjuu za Večernji list govori o tome kako je Univerzitetski klinički centar Republike Srpske odgovorio na sve izazove u pandemiji, kao i o budućim projektima važnima za zdravstvo u cjelini.
Večernji list: Kakav je bio osjećaj na Večernjakovu pečatu proglasiti dobitnicima posebnog priznanja sve zdravstvene djelatnike u BiH, odnosno one koji su uistinu bili heroji u bijelom bez da su bježali od obveza, skrivali se na bolovanjima i slično?
- Želio bih, prije svega, zahvaliti Večernjem listu na organizaciji ovako divne manifestacije i prilici da budem taj koji će sve zdravstvene djelatnike proglasiti herojima u bijelom. Oni to uistinu i jesu i pokazali su se kao pravi profesionalci koji imaju empatiju prema svom narodu i želju pomoći ljudima bez obzira na neizvjesnost koju je nosio novi koronavirus. Ponosan sam na zaposlene u ustanovi koju vodim jer nisu izbjegavali radne obveze, nisu uzimali godišnje odmore, bolovanja i sl., već su, svi kao jedan, stali u prve borbene redove protiv nevidljivog neprijatelja.
Večernji list: Koliko je teško bilo voditi jedan ovako velik centar i biti liječnik u proteklih više od godinu dana?
- Borba protiv novog koronavirusa u Univerzitetskom kliničkom centru Republike Srpske (UKC RS) još traje, kao što imate priliku i vidjeti prateći svakodnevnu epidemiološku situaciju. Vrlo težak zadatak ustanova na čijem sam čelu imala je u prethodnih godinu i tri mjeseca, ali, zahvaljujući podršci Vlade RS-a i našim dobrim organizacijskim sposobnostima, uspjeli smo odgovoriti izazovima koji su postavljeni pred nas. To je podrazumijevalo potpunu reorganizaciju rada i osposobljavanje dodatnih kapaciteta. Mi smo u UKC-u RS-a počeli pripreme još krajem siječnja 2020. kada u Europi i na našim prostorima nije bilo potvrđenih slučajeva novog koronavirusa. U krugu UKC-a RS-a, na lokaciji Paprikovac, uvedena je trijaža pacijenata pri ulasku u bolnicu zbog opasnosti od širenja novog virusa kako među samim pacijentima tako i medicinskim djelatnicima. Važno je naglasiti da smo Kliniku za infektivne bolesti tada pretvorili u COVID bolnicu, gdje su se liječile teške kliničke forme bolesti i kritično oboljeli od COVID-19. U prostoru Klinike za infektivne bolesti također smo osposobili operacijsku dvoranu za akutno kirurško zbrinjavanje pacijenata s koronom, a u njoj se obavljaju i porodi trudnica pozitivnih na ovaj virus carskim rezom. Osoblje Klinike za infektivne bolesti tada je pojačalo svoja dežurstva i angažman osoblja kako bismo adekvatno odgovorili na pojačani priljev pacijenata.
Večernji list: Kako je bilo u onim prvim mjesecima kada se ništa nije znalo o koronavirusu?
- U pravu ste da se o novom koronavirusu nije znalo gotovo ništa. Ali mi smo uvijek išli korak ispred virusa. Pripremali smo osoblje, nove smještajne kapacitete, tako da je lokacija u središtu grada, koja je bila iseljena, a podrazumijevala je staru Kirurgiju i staru Kliniku za plućne bolesti, u prvom valu tj. u proljeće prošle godine opremljena s 400 kreveta, kao i dvjema operacijskim dvoranama. Na ovoj lokaciji bili su smješteni uglavnom srednje teški bolesnici. Bolnica koja je izgrađena prije pola stoljeća i iseljena 2018. godine tada je obnovljena u rekordnom roku. Sanirani su krovovi koji su prokišnjavali, kao i srušeni stropovi, zamijenjen je oronuo i trošan namještaj te ponovno uvedene instalacije struje, vode, grijanja, kao i medicinskih plinova. Najvećim dijelom, koristeći vlastita sredstva i radnu snagu, prostor je očišćen, oličen i doveden u funkcionalno stanje. Postavljeni su novi kompresor i agregat, uz mogućnost priključivanja novih respiratora. Sve navedeno urađeno je kako bismo izdržali dodatni priljev pacijenata i kako bi naši pacijenti dobili adekvatnu zdravstvenu zaštitu. Na ovaj način premostili smo razdoblje do jeseni 2020. godine. Moram naglasiti da su u zbrinjavanju ovih pacijenata od početka pandemije sudjelovale mnoge specijalnosti - infektolozi, pulmolozi, internisti intenzivisti, anesteziolozi, kardiolozi, kirurzi i drugi, plus naši mikrobiolozi koji rade na testiranjima na novi koronavirus. To je multidisciplinaran pristup. Sve što smo postigli u smislu reorganizacije i zbrinjavanja pacijenata uspjeli smo zahvaljujući podršci Vlade Republike Srpske. Važno je naglasiti da od početka pandemije ni jedan pacijent nije ostao bez zdravstvene zaštite ili bez respiratora, kao što se događalo u mnogo razvijenijim zemljama zapadne Europe.
Večernji list: Koji su bili najteži trenuci vama kao ravnatelju i liječniku? Bilo je traumatičnih iskustava liječnika koji su gledali pacijenta nasmijanog i dobre volje dok razgovara s članom obitelji, a onda, doslovno u nekoliko minuta, stanje se pogoršava i čovjek gubi bitku za život.
- Najradije se ne bih vraćao na proteklo razdoblje kada se sjetim odluka koje smo morali donositi doslovno u trenutku. Sjećam se sastanaka, kolegija, ali i samostalnih odluka koje sam donosio brinući se jesu li ispravne. Poslije se ispostavilo da su te odluke bile u pravo vrijeme i spasonosne za našu ustanovu i pacijente. Uslijed pogoršane epidemiološke situacije, koja je nastupila u prvoj polovini listopada prošle godine, procijenili smo trenutak i od 29. listopada prijamna ambulanta za suspektne i pozitivne osobe na novi koronavirus izmještena je iz Klinike za infektivne bolesti UKC-a RS-a u Sjeverno krilo (nekadašnji Urgentni centar), tako da je tada praktički formiran COVID urgentni centar, dok je ne-COVID urgentni centar sve hitne medicinske ne-COVID slučajeve počeo primati u Južnom krilu (zgrada Poliklinike). COVID urgentni centar u Sjevernom krilu u svom sastavu ima deset ambulanti za pregled pacijenata. Pacijentima je na raspolaganju mnogo veći prostor, o njima se brinu timovi od osam liječnika, tu su velike čekaonice i sva dijagnostika - laboratorij, rendgen, CT, ultrazvuk, kapaciteti za uzimanje uzoraka, što znači da je sve potrebno za zbrinjavanje pacijenata koncentrirano na jednom mjestu, čime se malo koja bolnica u regiji i šire može pohvaliti. Po dobivanju svih nalaza, medicinsko osoblje odlučuje je li pacijentu potrebna hospitalizacija ili on odlazi na kućno liječenje uz adekvatnu propisanu terapiju. Ako pacijent ostaje na bolničkom liječenju, brigu o njemu preuzimaju ekipe medicinskog osoblja s COVID odjela. Procjene su da se dnevno 150 - 200 pacijenata sa sumnjom na COVID pregledalo u COVID urgentnom centru u vrijeme najvećeg priljeva tijekom ožujka i travnja ove godine, kao i u listopadu i studenome prošle godine.
Sve ono što je uslijedilo nakon ove reorganizacije, a to je izuzetno pojačan priljev pacijenata, i u drugom valu jesenas, a i u trećem tijekom ožujka i travnja ove godine, pokazalo je kako je svaka odluka koja je donesena bila ispravna i da je, zahvaljujući brzoj reakciji i vizionarskim sposobnostima mojih suradnika i mene, kao i uz podršku rukovodstva RS-a, svaki pacijent dobio pravodobnu zdravstvenu zaštitu. Važno je naglasiti kako je fizička podjela Središnjeg medicinskog bloka bila težak i iscrpljujući posao. Izuzetno je bilo zahtjevno zadovoljiti sve kriterije kada je riječ o zaraznoj bolesti, a istodobno omogućiti da se liječe i pacijenti koji nisu oboljeli od COVID-a, odnosno ispoštovati sve propise da ne dođe do križanja “čistih” i “nečistih” puteva, ali smo u svemu tome uspjeli. Točno se zna koji su to putevi kojima se kreću zaraženi pacijenti i osoblje koje te pacijente zbrinjava i oni su odvojeni od svega ostalog. Sve je to uspješno primijenjeno u praksi. Fizički su pregrađeni hodnici Središnjeg medicinskog bloka, fizički su odvojena dizala koja su u COVID dijelu od onih koja se nalaze u ne-COVID dijelu, napravljen je odgovarajući put kretanja. Osoblje koje zbrinjava COVID pacijente oblači odijela i kompletnu opremu u prizemlju i iz toga dijela u prizemlju odlazi u tzv. nečisti dio gdje pregledava pacijente na COVID odjelima. Nakon toga se “nečistim” dizalom spušta u prizemlje na mjesto gdje je predviđeno da se skine sva ta oprema i tek onda prelazi u “čisti” ne-COVID dio. Ovim reorganizacijom dobili smo otprilike novih 350 kreveta za hospitalizirane COVID pacijente, a također smo osposobili novih 80 mjesta za instaliranje respiratora za pacijente kojima je potrebna mehanička ventilacija. Također, konstantno smo pratili epidemiološku situaciju i procijenili da jedna od najosjetljivijih kategorija pacijenata, onkološki pacijenti, treba biti potpuno odvojena od COVID sustava te se Klinika za onkologiju preselila na lokaciju u središtu grada u potpuno renovirane prostore zgrade stare Kirurgije. Cilj je bio da se sve onkološke usluge pružaju na jednom mjestu, a da onkološki pacijenti budu što je moguće sigurniji i zaštićeniji od zaraze novim koronavirusom.
Večernji list: BiH je po broju smrtnih slučajeva među najteže pogođenima. No, činjenica je i kako je u BiH kršenje mjera bilo sveprisutno. Kako sve to komentirate?
- Na kraju krajeva, moram pohvaliti građane koji su ipak shvatili da su mjere koje su donesene bile ispravne. Međutim, o nama sude drugi, svjetski stručnjaci. Predstavnici Svjetske zdravstvene organizacije tijekom svog prvog posjeta prošle godine bili su impresionirani rezultatima koje je postigao UKC RS-a u borbi protiv pandemije koronavirusa. U izaslanstvu su bili dr. Viktor Olšavski, tadašnji šef Ureda SZO-a za BiH, i dr. Fabio Scano, tadašnji šef Misije Europskog ureda SZO-a, sa suradnicima. Prilikom sastanka rekli smo im da smo među prvima u regiji, još početkom veljače 2020. godine, poduzeli ozbiljne aktivnosti na prevenciji i zaštiti od širenja virusa te na osiguravanju uvjeta za prihvaćanje većeg broja pacijenata. To su bili ključni potezi kojima je spriječeno naglo širenje zaraze. Posebno je pohvaljena Klinika intenzivne medicine za nekirurške grane UKC-a RS-a koja je jedina organizacijska jedinica na prostoru BiH ovog tipa koja zbrinjava najteže i kritično oboljele nekirurške pacijente te se izdvaja po suvremenom prostoru, najmodernijoj opremi i izuzetno stručnom kadru, kao i visokom postotku preživljavanja pacijenata od oko 50%, što je u ravni s rezultatima velikih svjetskih zdravstvenih centara. Prilikom drugog posjeta u travnju ove godine, dr. Fabio Scano, aktualni šef Ureda SZO-a u BiH, s ministrom zdravstva u Vladi RS-a Alenom Šeranićem i ravnateljem ZZO-a RS-a Dejanom Kusturićem i sa mnom obišao je Kliniku intenzivne medicine za nekirurške grane UKC-a RS-a, dva COVID odjela te COVID urgentni centar. Dr. Scano tada je rekao kako je ganut humanošću i posvećenošću radnika UKC-a RS-a kada je riječ o liječenju pacijenata zaraženih koronavirusom i naglasio kako je u UKC-u RS-a urađeno sve da pacijenti budu što bolje i organiziranije zbrinuti, što pokazuje i fleksibilnost naše ustanove i spremnost za potpunu reorganizaciju u jako kratkom vremenu. Tada je u UKC-u RS-a bilo više od 600 pacijenata zaraženih koronom, što je bio najveći broj hospitaliziranih od početka pandemije.
Večernji list: Je li se UKC RS-a vratio normalnom djelovanju?
- UKC RS-a referentna je i najveća ustanova u RS-u pa je, shodno tome, na našu ustanovu i najveći pritisak, odnosno priljev pacijenata. Mi se polako vraćamo u normalno funkcioniranje, ali smo uvijek spremni za prijam pacijenta zaraženih koronavirusom. Nadamo se da toga više neće biti u onoj mjeri kao u prethodnom razdoblju, imajući u vidu i da imunizacija građana teče. Osim toga, UKC RS-a zbrinjava oboljele od COVID-19 i iz drugih područja RS-a, FBiH i Distrikta Brčko koje nam se upućuje kada njihovi centri smatraju da ne mogu adekvatno odgovoriti ili pružiti adekvatno zbrinjavanje. Samim tim i opseg posla koji obavljaju naši medicinski profesionalci izuzetno je velik, a kao što i vidite, epidemija dugo traje, tako da se pritisak konstantno povećavao. Koliki je teret na UKC-u RS-a na čijem sam čelu, govore podaci. Za ovih više od godinu dana trajanja pandemije, koja maksimalno iscrpljuje medicinski kadar, pregledali smo više od 20.000 COVID suspektnih i COVID pozitivnih pacijenata, a bolnički je liječeno više od 7200 pacijenata. Usporedno s tim, mi smo zbrinjavali sve hitne slučajeve i određen postotak redovitog programa. Ovo gore navedno govori u prilog činjenici da smo, bez lažne skromnosti, iznijeli najveći teret u borbi protiv pandemije koja je zahvatila čitav svijet i koja još traje te da smo na taj način ispunili očekivanje naših građana.
Večernji list: Na što ste najponosniji u prethodnom razdoblju?
- Posao medicinskog djelatnika, prije svega, humana je profesija i zahtijeva da dajete sebe više nego u bilo kojoj profesiji i u normalnim okolnostima, a možete zamisliti kakav je tempo rada u izvanrednim okolnostima. Više nego ikad ponosan sam na svoje djelatnike i ponosan sam na to što nosim bijelu kutu. Ono što smo vrlo često naglašavali kroz svoje apele usmjerene građanstvu, da poštuju epidemiološke mjere, da nose maske i drže fizičku distancu, između ostalog, jest i zbog naših pacijenata koji imaju teška kronična oboljenja i koji zbog ovako teške situacije nisu mogli obavljati svoje redovite kontrole onako kako se one obavljaju u normalnim okolnostima. Svakako, još ću jednom naglasiti da UKC RS-a zbrinjava sve hitne slučajeve sve vrijeme pandemije i trenutačno se, s obzirom na povoljniju epidemiološku situaciju, lagano vraća u normalan režim rada, ali još uvijek ne u punom opsegu.
Večernji list: Koliki će problem biti druge bolesti u budućnosti jer, komentira se, puno je drugih zdravstvenih problema zbog koronavirusa gurnuto ustranu?
- Nas očekuje vrlo izazovno razdoblje, približava se ponovno jesen kada nam se istodobno može ispreplitati sezonska gripa s koronavirusom. Sjećamo se kako je bilo prošle jeseni i ovog proljeća te velikih i teških valova. Sada se nadamo imunizaciji velikog broja stanovnika, što bi olakšalo posao i zdravstvenim djelatnicima, i na taj način bismo izbjegli veliki priljev pacijenata u zdravstvene ustanove. Ponavljam, UKC RS-a pružao je usluge svim hitnim pacijentima, onima oboljelim od drugih bolesti, posebno onkološkim pacijentima i djeci. Mi uskoro nastavljamo tamo gdje smo prije više od godinu dana stali, kao i s edukacijama naših liječnika i drugih zdravstvenih djelatnika. Stav sadašnjeg rukovodstva UKC-a RS-a jest da je ulaganje u obrazovanje i usavršavanje ljudi najbitniji element razvojne politike naše kuće jer ljudi su ti koji su nositelji svih promjena koje se događaju u UKC-u. Edukacija naših zaposlenih investicija je u budućnost. Intenzivna edukacija do početka pandemije provodila se na dva načina, posjetom eminentnih stručnjaka iz svijeta UKC-u RS-a te slanjem našeg osoblja u eminentne svjetske centre kao što su bolnica AKH u Beču, Onkocentar u Sankt Peterburgu te UKC Ljubljana, kao i u druge. Tada je svakog mjeseca dvoje liječnika UKC-a RS-a išlo na jednomjesečnu edukaciju u Beč, pri čemu im je, prvi put u povijesti naše kuće, osiguran besplatan smještaj i naknada za troškove života u Beču. Naši liječnici dodatno su se educirali u oblasti radiologije, anestezije, ortopedije, oftalmologije, ginekologije, digestivne kirurgije, endoskopske neurokirurgije, onkološke kirugije dojke, rekonstruktivne i mikrokirurgije, vaskularne kirurgije i maksilofacijalne kirurgije. Poslije smo se fokusirali i na kardiologiju i sve grane interne medicine te anesteziju, vaskularnu kirurgiju, dermatokirurgiju. U Ljubljani su naši liječnici dodatno educirani iz oblasti ginekologije, vaskularne kirurgije, endokrinologije, radiologije, pedijatrijske neurologije, anestezije, plastične i rekonstruktivne kirurgije, interventne kardiologije, pedijatrijske intenzivne njege i terapije, kliničke rehabilitacije, torakalne kirurgije, abdominalne kirurgije, pulmologije, gastroenterologije, oftalmologije, endourologije, interventne gastroenterologije, hepatologije, SPECT/PET dijagnostike, pedijatrijske hematoonkologije... Sve glavne sestre UKC-a RS-a prošle su edukaciju u Ljubljani i rezultati su bili vidljivi kako u organizacijskom tako i u praktičnom smislu. Plan je da se što je prije moguće sve edukacije nastave.
Večernji list: Ima li UKC RS-a strategiju za buduće djelovanje?
- Iskoristio bih ovu priliku i iskazao svoj ponos u još jednom važnom segmentu jer mi već dvije godine uzastopno, unatoč velikoj krizi koju je izazvala pandemija, poslujemo pozitivno. Što se tiče prioriteta u radu UKC-a u budućnosti, plan je da rukovodstvo u predstojećem razdoblju intenzivno radi na edukaciji kadra, ulaganju u opremu, uvođenju novih dijagnostičkih i terapijskih procedura. Jedan od takvih projekata jest projekt Kardiokirurgije, koja će biti u vlasništvu UKC-a RS-a. Ona je izgrađena i opremljena, a uskoro očekujemo da će biti i puštena u rad, a naši pacijenti neće više morati odlaziti u inozemstvo, gdje su duge liste čekanja, kako bi bili podvrgnuti složenim operativnim zahvatima iz ove oblasti. Samim tim smanjit će se troškovi Zavoda zdravstvenog osiguranja RS-a, kao i troškovi obitelji pacijenata. Između ostalih, kuriozitet će biti mogućnost praćenja operacija u realnom vremenu, u 4K tehnologiji na udaljenoj lokaciji, što će biti od velike koristi i za studente i specijalizante Medicinskog fakulteta. U predstojećem razdoblju planirana je i rekonstrukcija zgrade Ginekologije u kojoj se nalaze i Pedijatrija i Dječja kirurgija, a, naravno, rekonstruirat će se i zgrada Klinike za infektivne bolesti i izgraditi nova Klinika za psihijatriju te će se izgraditi Hematoonkološki institut. Plan je da se intenzivno radi na tome da sve medicinske ustanove, kao i parkiralište, budu smještene u krugu UKC-a RS-a. Regulacijskim planom obuhvaćena je izgradnja objekata Medicinskog fakulteta, Centra za obrazovanje i istraživanje, Fakulteta zdravstvene njege i Medicinske škole. U tijeku je izgradnja višeetažne garaže s 2200 garažnih mjesta, čime će trajno biti riješen problem parkiranja za sve pacijente i zaposlenike UKC RS.•