Prije pola godine javnost je ostala šokirana informacijom da su policijski službenici agencija na razini BiH posljednji put išli na sistematski pregled prije 10 godina, iako za sve to vrijeme nose oružje i gotovo svakodnevno su izloženi stresnim situacijama. Velika većina ostalih radnika u BiH na svojim radnim mjestima ne nosi oružje, ali su izloženi stresu koji uvelike narušava njihovo zdravlje. Većina ih dozna za zdravstvene probleme kada im je zdravlje toliko narušeno da završe u hitnoj pomoći ili nekoj drugoj medicinskoj ustanovi.
Sistematski pregledi
Iako to nije zakonska obveza, poslodavci bi trebali osigurati sistematske preglede za zaposlene bar jednom godišnje. “Sve manje poslodavaca u privatnom i u javnom sektoru to čini jer je riječ o dodatnom trošku. Primjera radi, policijski službenici na razini BiH posljednji su put imali sistematski pregled prije sedam godina. Ne vodi se računa o tome da je riječ o ljudima koji rade težak posao i koji nose oružje, a nitko ih ne kontrolira”, kazao je za EuroBlic Borislav Radić, ravnatelj Agencija za mirno rješavanje radnih sporova Republike Srpske. Istraživanja sindikata radnika RS-a pokazuju kako je svaki drugi radnik izložen stresu na radnom mjestu, svaki šesti trpi psihički pritisak nadležnih, a 11 posto ih pije antidepresive zbog posla. Istraživanje je pokazalo kako prosječan radnik ima probleme s vidom, muči ga reuma, pod stresom je, boli ga želudac i pije lijekove za smirenje.
Razna oboljenja
Mnogi radnici antidepresive uzimaju umjesto obroka. Zbog malih i neredovitih plaća, loših uvjeta na radnom mjestu, prekovremenoga rada i svakodnevnog stresa na poslu, sve više radnika obolijeva, upozoravaju iz Saveza sindikata. Više od 43% radnika radi prekovremeno, a da za to nisu plaćeni, dok ih gotovo trećina ne prima redovito plaću. Sve to izaziva dodatni stres radnicima i oboljenja koja nisu profesionalna nego su postala uobičajena za gotovo svako radno mjesto. Iz Zavoda za medicinu rada i sporta kažu kako radnici u gospodarstvu u RS najčešće obolijevaju od bolesti oka i uha, bolesti vezanih uz prehranu i metabolizam, zatim od srčanih oboljenja i visokog tlaka, te bolesti mišića i kostiju. “Prekovremeni rad sigurno negativno utječe na kvalitetu rada i zdravstveno stanje radnika. Prije svega, prekovremeni rad dulji od 8 sati, a osobito od 12 sati, dovodi do zamora, a time i do većeg broja pogrešaka, što neizbježno može prouzrokovati ozljede na radu”, kazala je za EuroBlic Mira Popović, ravnateljica Zavoda. Prekovremeni rad je uzrok poremećaja prehrane i tegoba probavnog sustava. “Sve to dovodi do pada koncentracije i pozornosti, psihofizičog zamora, stresa zbog kojeg dolazi do poremećaja socijalnih i obiteljskih odnosa, što može proizvesti niz psihičkih problema kod radnika”, ističe Popović. Lijekovi poznati kao tablete za smirenje već dugo su dio kućnih ljekarni mnogih stanovnika u BiH koji se suočavaju s psihičkim smetnjama manjeg ili većeg intenziteta. Najgore je što većina njih i prije odlaska liječniku samoinicijativno uzima tablete, što je opasno. Psiholozi smatraju da su razlozi za veliku potrošnju antidepresiva cjelokupna situacija u BiH, neimaština, nezaposlenost i posljedice rata. Tablete uzimaju i zaposleni i nezaposleni, svatko zbog svojih problema.•