“Bilo bi mi žao da sam umro, a da nisam posjetio središnju Bosnu”, riječi su ovo Stanislava Raguža s adresom stanovanja u Zagrebu, koje možda ponajbolje opisuju dojmove skupine njegovih prezimenjaka iz Hercegovine i RH koji su pod motom “Hrvatskim stopama Bosnom ponosnom” posjetili rođake u središnjoj Bosni. A ima ih od Sarajeva, do Brnjaka i Podastinja u Kiseljaku. Iako se prezime Raguž na ovim prostorima vremenom promijenilo u Raguz, korijeni su im isti i potječu iz Dubrovnika, objasnio nam je Stojan Raguž iz Kruševa Sela u Stocu, počasni predsjednik Udruge za promicanje kulturne i tradicijske baštine “Raguži 1610.” koja djeluje u BiH i Hrvatskoj. “Upravo iz ove godine, dakle 1610., datira naše prezime koje korijene vuče iz Dubrovnika. Danas živimo u 22 države na četiri kontinenta. Mnogo smo radili na istraživanju korijena svojega prezimena, a ta istraživanja su nas dovela i ovdje u središnju Bosnu, najprije u Kiseljak gdje imamo rodbinu, ali i Kreševo i Fojnicu gdje smo obišli samostane, potom povijesni grad Bobovac i staru drvenu crkvu u Varešu”, kaže Stojan Raguž. Raguže i njihove prijatelje koji mogu biti članovi udruge “Raguži 1610.” zatekli smo uz repliku spomenika austrougarskim vojnicima u gradskome parku u Kiseljaku. Prije toga obišli su izvor mineralne vode po kojoj Kiseljak nosi ime. U Kreševu su posjetili samostan i muzej kao i spomen-sobu fra Grge Martića. U Fojnici su također obišli Muzej Franjevačkog samostana koji je u kategoriji najljepših u Europi, ukratko kulturno-povijesne znamenitosti. Puni dojmova vratili su se domovima sretni što su ih istraživanja dovela i u središnju Bosnu.
Kiseljak