Rana jesen za BiH donosi vruću političku atmosferu uslijed dvaju ključnih razloga. Prvi su lokalni izbori koji će u određenoj mjeri zasigurno dovesti do pogoršanja međusobnih političkih odnosa, kao i trošenja energije, a drugi je posljedica činjenice da do novog izvješća Europske komisije o BiH zemlja mora riješiti preostalih nekoliko otvorenih pitanja ako želi dobiti pregovarački okvir do kraja godine, piše portal Večernjeg lista BiH. Naravno, riječ je o izbornom zakonodavstvu, Zakonu o sucima, kao i stranim sucima. Sve su to odreda teške političke teme koje traže dijalog ključnih aktera u pronalasku rješenja koje će biti prihvatljivo svim stranama, a onda i protočnost u oba doma Parlamentarne skupštine BiH.
Pregovarački okvir
No, uz težinu tema, mnogo je više na kocki, a osobito povijesna prilika da u ovoj godini dobijemo pregovarački okvir kojim bi se definirali ključna načela, postupci i institucionalni okvir za vođenje pregovora. Nacrt pregovaračkog okvira predlaže Europska komisija, a usvaja ga Vijeće EU jednoglasno u formi zaključaka. Drugim riječima, unatoč činjenici da u Europskoj uniji imamo brojne prijatelje koji su spremni uzeti u obzir određene specifičnosti zemlje, postoje i one zemlje koje će, moguće je, prilično rigorozno gledati na stupanj ispunjenosti zahtjeva koje je pred BiH postavila Europska komisija. Ipak, postoji mogućnost da se, uslijed geopolitičkih izazova i ruske agresije na Ukrajinu, Europska unija zadovolji nekim solidnim stupnjem ispunjenosti zahtjeva te pruži okvir za pregovore kako bi Bosni i Hercegovini dala dodatni vjetar u leđa. Međutim, za takvo što potrebni su i jasni signali iz BiH da sve političke opcije, odnosno predstavnici sva tri naroda, put prema Europskoj uniji doživljavaju kao prioritetni zadatak, a to, uslijed čestih političkih kriza i trvenja, osobito na relaciji Banja Luka - Sarajevo, može biti izazov.
Izostanak dobrih vijesti značio bi i propuštanje povijesne prilike da u ovoj godini dočekamo prvu međuvladinu konferenciju te uđemo u proces koji će s vremenom donositi sve više dobrih vijesti za zemlju. Kao što je poznato, pregovori se do uvođenja nove metodologije 2020. godine trebaju voditi kroz šest tematskih klastera, odnosno 33 pregovaračka poglavlja, a značili bi provođenje različitih reformi koje bi imale izniman značaj za domaće gospodarstvo, javnu upravu, kao i ukupan životni standard.
Drugi dio priče o europskom putu BiH, onaj sadržan u još uvijek nedostižnom Planu rasta za zapadni Balkan, traži skidanje blokade koju su pred Reformsku agendu postavile četiri županije. Meritum blokade nije tema, već ono što gubimo njezinim nastavkom, a gubimo mnogo. Prva tranša od 70 milijuna eura tek je kap u moru sredstava koje je EU pripremio za BiH. Riječ je o iznosu od milijardu eura. Novi Plan rasta EU-a za zapadni Balkan ima za cilj omogućiti snažniju ekonomsku integraciju s EU i regijom, stimulira ekonomski rast i ubrza socioekonomske reforme. Plan rasta jasno ističe eksplicitnu vezu između reformi i investicija. Za Bosnu i Hercegovinu ukupna financijska sredstva iznose 1,08 milijardi eura, a sa svoje strane EU je u više navrata pozvao domaće vlasti da finaliziraju Reformsku agendu koja bi zemlji omogućila korištenje ovih fondova. Uz reforme u Planu rasta, Bosna i Hercegovina ima priliku iskoristiti prednosti snažnije integracije u jedinstveno europsko tržište, uključujući pridruživanje sustavu jedinstvenog platnog prometa u eurima, čime bi se dramatično smanjile naknade za novčane transakcije i proširili zeleni koridori na granicama s EU-om, omogućujući time brži protok robe preko granica.
Nastavak blokade usvajanja Reformske agende za domaće gospodarstvo znači propuštanje značajnih prilika, dijelom zbog nemogućnosti uvezivanja s jedinstvenim tržištem Europske unije, dijelom i zbog izostanka domaćih reformi iz same Agende, dio kojih se odnosi na poboljšanje poslovnog ambijenta.
Privatni sektor
Reforme vezane uz razvoj privatnog sektora i poslovno okruženje trebale bi značajno doprinijeti gospodarskom rastu u Bosni i Hercegovini osiguranjem povoljnog poslovnog okruženja u cijeloj zemlji, kao i pružanjem financijske potpore malim i srednjim poduzećima. Stabilno i predvidljivo poslovno okruženje te jasan i transparentan regulatorni okvir povećavaju povjerenje i omogućuju tvrtkama planiranje i investiranje s većom sigurnošću. Reforme koje pojednostavljuju registraciju poduzeća, olakšavaju trgovinu te usklađuju domaće zakone sa standardima EU-a čine Bosnu i Hercegovinu privlačnijom destinacijom za strana ulaganja. Omogućavanje pristupa financiranju malim i srednjim poduzećima u BiH trebalo bi potaknuti konkurentnost i tehnološki napredak. Uvidom u samo neke od ciljeva Reformske agende jasno je kako je riječ o zadacima koji bi značili mnogo za domaće tvrtke, a jedan od njih je prijenos smjernice EU-a o uslugama na unutarnjem tržištu (smjernica 2006/123/EC) u zakonodavstvo BiH, što bi za posljedicu imalo olakšavanje slobodnog kretanja usluga te unaprjeđenje općeg poslovnog okruženja. Sve navedeno, kao što je poznato, na čekanju je, a političke neizvjesnosti dodatno urušavaju konkurentnost domaćeg gospodarstva.