Svi oni Ljubušaci i drugi koji nisu znali puno o arheološkim istraživanjima i arheološkom blagu ljubuškoga kraja, ili ih jednostavno arheologija ne zanima previše, nakon što su slušali mladoga arheologa Mirka Rašića drukčije će gledati na to znanstveno područje i iznimno vrijednu i jedinstvenu kulturnu baštinu, piše Večernji list BiH.
Sa stilom, jezgrovito, elokventno i uvjerljivo mladi stručnjak arheolog Mirko Rašić govorio je o temi “Arheološka istraživanja ljubuškog kraja u 2016. godini”, a predavanje je bilo sastavni dio obilježavanja Dana općine Ljubuški.
Arheološko istraživanje
Iako je naglasak bio na najnovijim istraživanjima, arheolog Mirko Rašić je govorio i o prethodnim arheološkim aktivnostima i iskapanjima tijekom cjelokupnog dosadašnjeg organiziranog arheološkog istraživanja u Bosni i Hercegovini.
To se odnosi na četiri arheološka istraživanja u 19. i 20. stoljeću: istraživanju ranokršćanske bazilike u Docima, tzv. oratorija u Borasima, jednog rimskog objekta u Radišićima, i lokaliteta Gračine na Humcu.
Govorio je o revitalizaciji interesa za arheološka istraživanja koja su počela 2014. i 2015. godine: na mikrolokaciji Šipkova glavica u Gornjoj Vitini gdje je pronađen jedan dio kasnoantičkog kompleksa, revizijskim istraživanjima ranokršćanske bazilike u Docima, zatim dvama zaštitnim istraživanjima na lokalitetu Hurmovača, gdje su vjerojatno pronađeni ostaci rimske radionice, i zaštitnim iskapanjima na staroj Teskeri gdje je pronađen kasnobrončanodobni grob, te najnovija istraživanja u 2016. godini helenističke nekropole na Mrljanovcu i neolitičkog nalazišta na otvorenom u Berišu.
U Rašićevu izlaganju moglo se čuti niz zanimljivosti, primjerice, da je na području Ljubuškog pronađen grob osobe iz 5. stoljeća prije Krista i u grobu grčka keramika, iz čega se zaključuje da je taj drevni Ljubušak zasad prva osoba s područja današnje Bosne i Hercegovine koja je došla u kontakt s grčkim trgovcima, odnosno uspostavila određene trgovačko-kulturne veze s grčkom civilizacijom.
Brojna nalazišta
Isto tako, jedan ulomak kosti s grobne cjeline na nekropoli na Mrljanovcu poslan je na analizu u London da bi se utvrdilo o kojem vremenu se radi i dobiveni rezultati su ukazali da je riječ o petom ili četvrtom stoljeću prije Krista.
Da je riječ o stručnom i kvalitetnom radu, svjedoči podatak da je nedavno časopis američkog Instituta za arheologiju pisao o nedestruktivnim istraživanjima na području općine Ljubuški, koja se provode u suradnji s Institutom za arheologiju iz Varšave, iz Poljske, a radi se o projektu “Vojnici, veterani i civili u zaleđu rimske kolonije Narone”. No, dosad je, kako je ustvrdio arheolog Mirko Rašić, istraženo samo 5 posto od ukupno 200 arheoloških nalazišta, koliko ih se ukupno nalazi na području zapadnohercegovačke općine Ljubuški. •