Rat u Ukrajini uzdrmao je europsku ekonomiju te postavio nove izazove za BiH koja se upravo oporavila od krize izazvane pandemijom COVID-19, navodi se u zaključnoj izjavi Misije MMF-a nakon okončanja konzultacija po članku IV. u 2022. godini. Na perspektivu ekonomske aktivnosti, kako se dodaje, dodatno utječu unutarnje napetosti i nedostatak konsenzusa u vezi s reformama koje bi pomogle jačanju integracije ekonomije, kako unutar zemlje tako i s međunarodnim tržištima. Neposredni ekonomski utjecaj rata veliki je porast cijena hrane i goriva, koji već ima teške posljedice na mnoga kućanstva i poduzeća i koji će trajati određeno vrijeme. - Pravilan odgovor je značajno povećanje javne potpore za najugroženije kategorije, uz izbjegavanje smanjenja poreza ili trošarina, što bi bilo skupo i loše usmjereno. Ovo je također pravo vrijeme da se dodatno ojača okvir financijske stabilnosti jer je nedavni događaj sa Sberbankom naglasio potrebu za popunjavanje praznina. Hitni prioritet je uspostava jedinstvenog fonda za restrukturiranje banaka kako bi se olakšalo restrukturiranje banaka i osiguranje likvidnosti u izvanrednim slučajevima - ističe se u izjavi. Valutni odbor, kako se dodaje, i dalje je uporište stabilnosti u inače neizvjesnom okruženju. - Ekonomija BiH oporavlja se od učinaka pandemije COVID-19, a prema procjenama, rast je pospješen i dosegnuo je vrijednost od 5,8 posto u 2021. godini, potaknut snažnom vanjskom potražnjom, snažnom domaćom potrošnjom i oživljavanjem turizma, navodi se. Dodaju kako je perspektiva vrlo neizvjesna s obzirom na rat u Ukrajini koji je u tijeku te na unutarnje političke napetosti. - Očekujemo da će rast ove godine oslabjeti do razine od 2,5 posto, dok će se prosječna godišnja inflacija prema očekivanjima povećati na 6,5 posto. Ipak, naše prognoze podložne su velikoj neizvjesnosti, navodi se. Naglašava se da bi se dostupni fiskalni prostor trebao iskoristiti za povećanje javnih investicija. Dodaje se da se bankarski sektor dobro nosio s krizom izazvanom COVID-19. •