Za godinu dana bruto dodana vrijednost u sektoru poljoprivrede porasla je za oko 12%, što je podatak koji otvara prostor za optimizam kada je riječ o revitalizaciji poljoprivredne proizvodnje u BiH. Vijeće ministara BiH usvojilo je nedavno izvješće o realizaciji strateškog plana ruralnog razvoja Bosne i Hercegovine (2018. – 2021.) - okvirni dokument u 2018. godini, s odgovarajućim zaključcima te se ističe kako je u 2018. u odnosu na 2017. povećana površina poljoprivrednog zemljišta u uporabi, i to u Republici Srpskoj za 6,2%, u Federaciji BiH za 1,9% i u Distriktu Brčko BiH za 1,6%, piše Večernji list BiH.
Pritom, od ukupno planiranih 66 podmjera, aktivnosti su vođene na provedbi njih 40. Ovi podaci također pokazuju gdje su manjkavosti poljoprivrednog sektora, a koje su najizraženije u kontekstu loše infrastrukture, zastarjelosti tehnologije, isjcepkanosti i neuvezanosti poljoprivrednih proizvođača, kao i nedovoljnog ulaganja u melioraciju. U dokumentu u koji smo imali uvid posebnu vrijednost ima dio koji se odnosi na mjeru za podršku investicijama poljoprivrednih poduzeća, proizvođačkih skupina i prerađivača. U opisu ove mjere upozorava se kako je opća konstatacija da bh. poljoprivreda nije konkurentna i da je potrebno poduzimati mjere za poboljšanje njezina tržišnog položaja.
Okrupnjavanje
Vlasti u ovom dokumentu stoga predlažu kako je ključno ulagati u modernizaciju i okrupnjavanje proizvodnih kapaciteta u poljoprivrednoj proizvodnji i preradi. Poljoprivredna proizvodnja u BiH još uvijek u značajnoj mjeri ima naturalni karakter, tj. visok stupanj proizvodnje (samo) za vlastite potrebe. Posljedica je to ograničenih proizvodnih kapaciteta velikog broja malih obiteljskih gospodarstava koja ne proizvode iznad vlastitih potreba, ali i nedovoljno mogućnosti da se prodaju mali i sporadični viškovi poljoprivrednih proizvoda, ističe se u opisu mjere te navodi kako zadatak vlasti mora biti promovirati nove investicije kojima će se povećati proizvodni kapaciteti poljoprivrednih gospodarstava, modernizirati proizvodnja i prerada uvođenjem novih tehnologija, povećati kvaliteta i sigurnost poljoprivrednih proizvoda te podržati specijalizacija proizvodnje. Kada je riječ o mjeri izravne podrške poljoprivrednim proizvođačima, navodi se kako su strateška opredjeljenja u FBiH, RS-u i u Distriktu Brčko da se postupno s izravnih plaćanja po jedinici inputa i outputa prijeđe na izravna plaćanja po jedinici površine i po uvjetnom grlu. Treća važna mjera uključuje podršku stručnom usavršavanju, razvoju znanja i osiguranju savjeta i informacija te se konstatira kako se u BiH uglavnom radi o malim poljoprivrednim gospodarstvenicima koja zahtijevaju ciljanu podršku za rješavanje različitih izazova s kojima se suočavaju, kao što su niska produktivnost, pristup kreditnim sredstvima, posljedice prirodnih katastrofa, visoki troškovi inputa i slaba organizacija tržišta.
Vodoopskrba
Unaprjeđenje dostupnosti usluga i općih uvjeta života u ruralnim područjima značajan su dio strategije, a ova mjera uključuje izgradnju infrastrukture poput njivskih putova, protugradne zaštite i vodoopskrbe. Diverzifikacija kao peta mjera smatra se ključnom komponentom ruralnog razvoja nekog područja, pogotovo što modernizacija i tehnološko unaprjeđenje primarnih sektora u većini slučajeva rezultiraju bolje plaćenim poslovima, ali i smanjenjem ukupnog broja radnih mjesta. Drugim riječima, potrebno je, da bi se poslovi održali, prijeći na razvoj ruralnog turizma, preradu poljoprivrednih proizvoda, preradu drva...•