Počinitelji ratnih zločina koje su osudili sudovi u Bosni i Hercegovini ne moraju nužno odslužiti zatvorsku kaznu iza rešetaka jer se za svoje grijehe mogu iskupiti tako što će državi platiti određeni novčani iznos, a takvu mogućnost do sada su iskoristila najmanje trojica ratnih zločinaca, objavila je u srijedu Balkanska istraživačka mreža (BIRN), agencija specijalizirana za praćenje pravosudnih procesa u BiH.
Petorici osuđenika kojima je izrečena kazna zatvora od godinu dana ili manje županijski sudovi ili sud u Distriktu Brčko odobrili su zamjenu zatvorske kazne novčanom. Određeni su im pojedinačni iznosi od oko 36 tisuća konvertibilnih maraka. Tri takve odluke već su realizirane a još dvije su u provedbenoj fazi. Takav izračun temelji se na “cijeni” zatvorskoga dana od 100 KM.
Amir Ćoralić jedan je od osuđenika koji su platili 36.500 KM kao zamjensku kaznu za boravak u zatvoru. On je, nakon priznanja krivnje, pred Županijskim sudom u Bihaću 2015. osuđen na 11 mjeseci zatvora zbog silovanja maloljetnice počinjenog 1993. na području Cazina koje je okarakterizirano kao ratni zločin protiv civila.
Atif Krkalić, kojega je osudio Sud u Zenici, “iskupio se” uplatom 36 tisuća KM u zamjenu za odsluženje kazne. Krkalić je proglašen krivim za fizičko zlostavljanje triju civila srpske nacionalnosti prilikom ispitivanja o posjedovanju oružja 1992. Plaćanjem novčane kazne zatvora se spasio i Branko Pudić, osuđen na godinu dana zbog zlostavljanja zatočenika nesrpske nacionalnosti u logoru Luka u Brčkom.
Zakonima koji su na snazi u BiH dopuštena je mogućnost da sve osobe pravomoćno osuđene na niže zatvorske kazne mogu “otkupiti” slobodu, no postavlja se pitanje je li to moralno i dopustivo u slučaju osuđenika za najteža kaznena djela poput ratnih zločina, prenosi Hina. Dodatni je problem to što u BiH ne postoji ujednačena zakonska regulativa. U FBiH je tako moguće “otkupiti” kaznu do godinu dana zatvora, dok je u RS-u ta granica šest mjeseci.•