Dovoljan je bio samo jedan list papira, neformalni, neslužbeni, upitne vjerodostojnosti, pa da priča o ratovima, novim podjelama i mirnim razlazima postane dominantna u javnom i političkom prostoru BiH, piše Večernji list BiH.
Tko ima koristi
Famozni non-paper sada svatko u političkoj areni BiH nastoji iskoristiti za skupljanje bodova na domaćoj i međunarodnoj sceni. Spominjanje “mirnog razlaza” u spomenutom non-paperu poslužilo je predsjedatelju Predsjedništva BiH i čelniku vodeće srpske stranke u BiH Miloradu Dodiku to pitanje aktualizirati na unutarnjoj političkoj sceni. Pojavila su se dva reklamna videoisječka na YouTube nalogu SNSD-a, gdje se u jednom nalaze izjave Milorada Dodika koji govori o tome da je BiH nemoguća i neodrživa zemlja te da je najbolje da se unutar nje naprave nove tri države kojima bi bilo zabranjeno ratovati i koje bi bile demilitarizirane. U drugom videozapisu nalazi se isječak gostovanja glasnogovornika SNSD-a Radovana Kovačevića u jednoj televizijskoj emisiji gdje on, između ostalog, govori o tome kako su i u EU uvidjeli da je BiH nemoguća država. Osim u medijima, Dodik ovo koristi i u političkim aktivnostima, kao što je jučerašnje okupljanje koalicijskih partnera na Kozari, gdje je “mirni razlaz” bio jedna od glavnih tema. I jučerašnji protokolarni susret s izraelskim veleposlanikom Dodik je iskoristio kako bi ocijenio da su se “stvorili uvjeti da entiteti i konstitutivni narodi otpočnu razgovor o budućnosti BiH”. Oporba u RS-u mora ga pratiti pa tako pred današnje okupljanje njihovih lidera na Jahorini dolaze izjave utjecajne Jelene Trivić iz PDP-a da ne treba bježati ni od teških tema kao što je mirni razlaz u BiH. Iako to na prvu ne izgleda tako, otvaranje ove teme odgovara i političarima iz Sarajeva. Oni iz vladajućeg SDA i pridruženog im DF-a dočekali su navodni slovenski non-paper i Dodikovu kampanju za prikupljanje bodova u vlastitom biračkom tijelu i javnosti. Utrkuju se u odgovorima Dodiku, obvezno spominjući rat kao opciju za obranu od njegovih i navodnih međunarodnih planova za disoluciju BiH. Korist je za njih višestruka jer, osim što homogeniziraju bošnjačko biračko tijelo, skreću pozornost s vlastitih afera, ali i ozbiljnih političkih procesa kao što je reforma izbornog zakonodavstva. Bakir Izetbegović poručuje kako neće ponoviti pogrešku svog oca i Bošnjacima poručivati da neće biti rata.
Zauzimanje radikalnih pozicija, uz pomoć iste takve retorike u javnom prostoru, udaljava nacionalne strane u BiH od mogućnosti bilo kakvog dogovora. Kupuju se vrijeme i politički bodovi u vlastitoj javnosti, a onemogućuje potraga za kompromisom o realnim problemima koje ima BiH. Rat snimkama, papirima, medijskim prijetnjama... danas je dominantan, ali to nije neuobičajeno u BiH. Svakih nekoliko godina svjedočimo istom ili sličnom scenariju, koji je odlična podloga za bijeg od stvarnih problema koje bi trebalo rješavati.
Iskoristiti priče o ratu
Potpuno je u drugi plan palo ne tako davno pristiglo pismo američkog državnog tajnika Antonyja Blinkena u kojem je jasno pozvao na dogovor o ograničenim ustavnim promjenama i reformama koje će zemlju učiniti funkcionalnijom i relaksirati unutarnje odnose u BiH. Sad su i predstavnici EU-a i SAD-a prisiljeni, umjesto posredovanja u pregovorima o izbornoj reformi i ispunjavanju uvjeta za nastavak europskog puta, gasiti požare koje pojedini bh. lideri potpaljuju radikalnim izjavama. Iskustvo nas uči da je u BiH vrlo lako iskoristiti priče o ratu i granicama kako bi se fokus skrenuo s bilo koje stvarne teme. Jasno je da ovo nije ni prvi, a nažalost, ni posljednji put.