Naš unutarnji sat regulira mnoge aspekte organizma, pa i odgovor na cjepivo. Nova studija objavljena u magazinu Biological Rhythms pokazuje kako bi razina antitijela mogla biti viša kada osobe primaju cjepivo poslijepodne, a ne ujutro, piše The Harvard Gazette.
“Studija nudi okviran odgovor o tome da vrijeme u danu utječe na imunološki odgovor na cjepivo protiv COVID-a", pojasnila je jedna od autorica studije, dr. Elizabeth Klerman i profesorica na sveučilištu Harvard.
Isto se događa i s mnogim lijekovima, osobe koje imaju bolesti pluća, jake simptome će osjetiti u određeno doba dana. Studija je pokazala da osobe koje prime cjepivo protiv gripe imaju više antitijela ako su to učinili ujutro, a ne poslijepodne, piše Ordinacija.hr.
“Pokazalo se da će i kemoterapija, ako se daje u određeno doba dana, bolje ciljati stanice raka i ograničiti toksičnost za druge", dodaje. Autori su tako predložili da se ispita i koliko unutarnji sat utječe na imunološki odgovor na cjepivo protiv bolesti COVID.
Studija je mjerila razinu antitijela nakon primanja tog cjepiva kod 2.190 zdravstvenih djelatnika u Engleskoj. Uzorci krvi kod djelatnika bez simptoma su prikupljeni u trenutku cijepljenja. Napravili su model po kojem mogu provjeriti djelovanje antitijela a ovisno o vremenu cijepljenja i cjepiva koje su primili, godinama, spolu i broju dana nakon cijepljenja.
Ispostavilo se da je odgovor antitijela puno jači kod svake osobe u poslijepodnevnim satima. Uz ovu činjenicu, odgovor antitijela je bolji kod ženskih i mlađih osoba - koje su primile mRNA cjepivo. Ova se studija ne poklapa sa starim informacijama prema kojima se kod starijih muškaraca pokazao bolji odaziv antitijela nakon cjepiva protiv gripe, a ako su se cijepili ujutro. "SARS-CoV-2 cjepivo i cjepivo protiv gripe imaju različite mehanizme djelovanja, pa odgovor antitijela može ovisiti o tome prepoznaje li organizam patogene iz prethodnog cjepiva ili da je suočeno s novim virusom", navodi Klerman.
Ograničenje studije je manjak podataka o sudionicima, lijekovima i medicinskom povijesti, navikama spavanja i satima rada, što može utjecati na odgovor na cjepivo.
“Moramo i dalje istraživati i pregledavati dobivene podatke kako bismo bolje razumjeli djelovanje cjepiva i odgovor organizma na cjepivo prije nego možemo dati preporuku osobama koje žele primiti dodatno cjepivo, kada bi u danu to trebali napraviti", dodaje te ističe kako je ovo istraživanje prvi korak u demonstraciji važnosti vremena u danu kada se cjepivo primi.
VAŽNO JE CIJEPITI SE
Klerman ističe kako je važno cijepiti se, bez obzira koje je doma dana, a ono je sigurno najvažniji korak u prevenciji razvoja bolesti i ozbiljnih simptoma. Ovi podaci su tu kako bi istaknuli važnost prikupljanja podataka o vremenu cijepljenja ili bilo kakve intervencije u kliničkim i znanstvenim studijama.
"Ako preliminarni podaci pokažu razliku u utjecaju primanja cjepiva ovisno o dobu dana, to bi moglo potaknulo promjene u vidu da se cjepiva primaju u određeno doba dana", dodaje. Klerman i kolege trenutno analiziraju podatke o nuspojavama cjepiva kod osoba koje su se cijepile bolnici Massachusetts General Brigham. “Ako je razina antitijela viša kod osoba koje su ga primile u poslijepodnevnim satima, može se dogoditi i da vidimo promjene u nuspojavama", dodaje Klerman. Nada se i kako će imati priliku poručiti podatke od kontrolnih studija vezane za ovo cjepivo i odgovor antitijela.