Priča o uvođenju različitih, diferenciranih stopa PDV-a ponovno se zahuktala u ovoj izbornoj godine. Unatoč tvrdnjama ministara financija i direkcije Uprave za neizravno oporezivanje BiH, kako bi diferencirana stopa PDV-a dodatno poremetila naplatu poreza po ovoj stopi i smanjila ukupni priljev sredstava u proračune, države i entiteta, sve je više političkih stranaka koje će tijekom ove izborne godine u svojim kampanjama ići sa zahtjevom o promjeni stopa PDV-a.
Manji PDV na hranu
Kao poticaj ekonomskom oporavku, moguće rješenje je da se doprinosi i porezi na plaće smanje za trećinu (u Federaciji BiH čine 73,9 posto na neto plaću) i tako učine rad jeftinijim, što će povećati njegovu potražnju, odnosno poslodavce potaći da otvaraju nova radna mjesta. Zastupnik SDP-a u Parlamentu BiH i sveučilišni profesor ekonomije prof. dr. Anto Domazet tvrdi kako bi se gubitak javnih prihoda mogao uvećati, povećanjem stope PDV-a sa sadašnjih 17 na oko 22 posto. Po njemu treba ići na uvođenje diferencirane stope PDV-a s nižom stopom od osam posto, za osnovne životne proizvode i usluge (kruh, mlijeko, lijekovi s esencijalne liste, knjige, tisak, komunalna voda, dječja hrana i odjeća i drugo).
Rezerve u Vladi FBiH
On tvrdi kako u klubu SDP-a BiH u Parlamentu BiH imaju pripremljen zakon o uvođenju niže stope PDV-a, ali on nije mogao u parlamentarnu proceduru jer se postojećim stand by aranžmanom s MMF-om onemogućava promjena postojećeg režima PDV-a. “Zbog uvođenja ove stope, osnovnu stopu PDV-a trebalo bi povećati na oko 24 posto”, ističe prof. Anto Domazet. Federalni ministara financija Anto Krajina tvrdi kako bi uvođenje različite stope PDV-a u ovom trenutku poremetilo ukupne prihode i izazvalo probleme i pomutnju. I sindikati su protiv bilo kakvog uvođenja veće stope PDV-a.