Ustavni sud Bosne i Hercegovine zatražio je od Središnjeg izbornog povjerenstva (SIP) BiH očitovanje na apelaciju koju su uputili zastupnici Stranke demokratske akcije (SDA) nakon odluke o načinu izbora izaslanika za Dom naroda Federacije BiH (FBiH).
Kako je za Večernjak potvrdio izvor iz SIP-a BiH, ova je institucija prošloga tjedna dobila zahtjev da se u roku od petnaest dana očituju po apelaciji. SIP će, kako doznajemo, objasniti kako su njegove odluke napravljene kako bi se riješila trenutačna kriza nastala zbog toga što su izbrisane odredbe Izbornog zakona koji je potpisivao način izbora te preciznu raspodjelu mandata pojedinih naroda iz svake županije.
Svi se žale
Još nije poznato kada će Ustavni sud razmatrati ovaj zahtjev, koji je potpisalo 27 zastupnika iz Kluba SDA u Zastupničkom doma Parlamenta Federacije Bosne i Hercegovine. Pa, ipak, sljedeća plenarna sjednica Ustavnog suda BiH zakazana je za 31. siječnja pa nije isključeno da ova točka ipak bude uvrštena, što, međutim, nije posve pouzdano. S obzirom na to da su i drugi politički čimbenici najavili žalbe, nije isključeno niti da će Ustavni sud donijeti jedinstven pravorijek vezan za ovo pitanje. Naime, Središnje izborno povjerenstvo BiH na sjednici 18. prosinca prošle godine usvojilo je prijedlog predsjednika ovog povjerenstva Branka Petrića po kojemu se raspodjela mandata po županijama provodi tako da se iz svake bira po jedan Hrvat, Bošnjak i Srbin te na temelju popisa pučanstva 2013. Bošnjačke stranke tvrde kako je SIP trebao primijeniti odredbe Ustava Federacije BiH koje sugeriraju da se iz svake županije bira po jedan izaslanik iz reda svakoga konstitutivnog naroda, no istodobno je upravo takvu odredbu izbrisao ranije Ustavni sud po apelaciji Bože Ljubića u Izbornom zakonu BiH, navodeći da se na taj način narušava razmjernost predstavljanja. Naime, prema sadašnjem prijedlogu SIP-a, moguće je da Hrvat Edim Fejzić iz Goražda bude u Domu naroda Federacije BiH i predstavlja tamošnja 24 Hrvata jednako kao i Marija Iličić iz Zapadnohercegovačke županije s oko 97.000 Hrvata. Također, bošnjačke stranke inzistiraju na tvrdnji kako se za popunu Doma naroda trebaju primijeniti podaci iz popisa pučanstva iz 1991. godine, iako u Ustavu Federacije BiH eksplicitno piše kako se taj popis, koji nikada nije objavljen u bivšoj Jugoslaviji niti je postao služben i potvrđen, ne odnosi na zakonodavnu vlast, nego samo za raspored triju naroda u izvršnoj i sudskoj vlasti. I stranke okupljene oko Hrvatskog narodnog sabora (HNS) BiH, koje predvodi HDZ BiH, najavile su da će uputiti apelaciju Ustavnom sudu na odluku Središnjeg izbornog povjerenstva (SIP) o izboru izaslanika za Dom naroda Federacije BiH budući da se njome negira presuda Ustavnoga suda BiH u predmetu Ljubić. “Odluka Središnjeg izbornog povjerenstva ne uvažava odluku Ustavnog suda BiH i mi to želimo vrlo jasno naglasiti. Izborni zakon je u jednom dijelu stavljen izvan snage u odredbama koje se upravo tiču odluke Središnjeg izbornog povjerenstva. Mi smo stava da Izborni zakon može mijenjati isključivo zakonodavac”, ranije je izjavio čelnik HNS-a BiH i HDZ-a Čović.
Nove apelacije
Hrvatske stranke, naime, uputit će apelaciju budući da se njome ne omogućava izbor legitimnih političkih predstavnika Hrvata. Želi se osigurati legitimno predstavljanje kako bi svih sedamnaest izaslanika birali hrvatski birači, a ne da budu rezultat političke volje Bošnjaka. Ovakav zahtjev na tragu je apelacije koju je svojedobno podnijela predsjedateljica Zastupničkog doma Parlamenta BiH Borjana Krišto oko toga da se ponište odredbe Ustava Federacije BiH koje omogućavaju izbor nelegitimnih predstavnika triju naroda u nacionalno predefinirani Dom naroda, odnosno da brojniji Bošnjaci biraju Hrvate iz sredina u kojima su apsolutna manjina i da nakon toga nameću izvršnu vlast u Federaciji BiH i BiH. •