Bješe to “bum” kakav se u novijoj povijesti Hercegovine ne pamti. Teški strojevi neumorno su ravnali ljuti hercegovački krš meljući ga u prah i pepeo. Sve zbog doskora nezaobilaznog smilja. Ove zime tišina, buka strojeva zamrla , piše Večernji list BiH.
Naravno, nisu ih zaustavile učestale oborine, nego splasnuli zanos, posustala “smiljomanija”. Upućeniji u temu nerado pričaju. Što se događa, nastojali smo dokučiti kroz razgovor s agronomom Markom Matićem, direktorom Poljoprivredne zadruge “Loznica” iz Gnjilišta, u čapljinskoj općini:
Ljudi razočarani
- Što se tiče smilja, došli smo do prepreke u prodaji eteričnog ulja od smilja. Nastupili su problemi koje smo očekivali, ali ne u ovolikoj mjeri. Trenutačno imamo blokadu, ne baš potpunu, ali blokadu. U Hercegovini je dosta ulja od smilja ostalo u zalihama. Ljudi su razočarani situacijom, polako se prestaje s radom oko smilja, prestaje se s kultiviranjem novih površina, a ove stare koje su zasađene prije nekoliko godina ponegdje se ne obrađuju - konstatira direktor Matić pa razlaže uzroke koji su do toga doveli:
- Jesmo li mi omanuli ili smo upali u neki međuprostor? Po mom mišljenju, dogodila nam se ekspanzija smilja u trenutku kada je ulja od smilja nedostajalo na tržištu. Mi smo upali u taj prostor s visokim cijenama ulja, prilagođavali smo se tome, radili, podizali plantaže, instalirali destilerije, ali prema nekim većim cijenama. Sada je došla situacija da su te cijene i više nego prepolovljene pa možemo reći kako smo pomalo razočarani. Mislim da smo napravili nekoliko pogreški. Proizvođači su tek sada, zadnju godinu kad su se pojavili problemi, krenuli s udruživanjem, osnivaju se klasteri, ispituje tržište, traže kupci…
Međutim, nismo to radili na početku, kada smo trebali. To je trebalo raditi odmah, trebalo je tražiti malo jače institucije da odrade svoj dio posla. Prevladali smo probleme s koncesijama, zemljištem, pripremom zemljišta, uzgajanjem, održavanjem smilja. Danas imamo nove probleme vezane uz analize, stjerani smo u kut, predbacuju nam da naše analize nisu baš povoljne, međutim, ja kažem - ulje iz Hercegovine je išlo posljednjih 20 godina, pa čak i više, prodavalo se i u bivšoj državi. Skupljalo se po Hercegovini, Dalmaciji i Crnoj Gore, cijelom ovom prostoru, prodavalo, samim time, nekome je odgovaralo. Nismo ispočetka sagledali situaciju - kome je odgovaralo, tko ga je kupovao, nismo istražili tržište, nismo sagledali kome se obratiti. Tako smo puno vremena proveli obrađujući, pripremajući i završavajući mnoge situacije, a nismo završili onu oko prodaja ulja, tako da je sada već neizvjesna situacija što će biti u budućnosti. - Ovoga ljeta očekuje se rekordna proizvodnja jer veliki nasadi stižu za prvu pravu žetvu, što se može očekivati?
Rekordna proizvodnja
- Vidite, imamo situacija gdje smo dosta, recimo, raštrkani u Hercegovini po pitanju organiziranosti. Oni koji su našli neke prodajne linije, uspjeli su osigurati prodaju za svoja ulja, oni znaju što čine, znaju se prema tome ravnati. E, sad, netko je dobio veću cijenu, netko nižu, nekome odgovaraju, a nekome ne analize, moramo biti svjesni kako se ulje prodaje, prodaje se određena količina, međutim, ostaje nam jedna druga količina koju za sada ne uspijevamo prodati. Svi mi znamo kako u Hercegovini sada imamo kod proizvođača kilogram, pet, pedeset, pa i stotinu pedeset kilograma neprodanog ulja. Uglavnom postoji određena količina ulja koja nije prodana, za koju treba naći kupca. Kad stigne novo ulje, teško je reći što će biti, hoće li se tržište otvoriti za neke veće količine, hoće li se naći neka nova tržišta? Sve je to upitno. Razrješenje situacije oko smilja realno je očekivati tek 2019. godine i ova sezona će, po mom mišljenju, proteći u traganju za kupcima i optimalnom proizvodnjom. Jedno je sigurno - nema potražnje za presadnicama - smatra naš sugovornik.