Trgovci ove godine računaju na velike izljeve ljubavi, i novca, među zaljubljenima i onima koji poštuju obilježavanje važnih datuma radi mira u kući. Valentinovo će biti u znaku oporavka povjerenja potrošača te želje romantičnih duša da pokažu partneru naklonost nezaboravnim iskustvima i pokojim luksuznim dobrom, smatraju stručnjaci Euromonitor Internationala, piše Forbes.
Globalnoj ekonomiji ne cvjetaju ruže, no to neće imati nikakav utjecaj na prodaju ruža i drugih tipičnih dobara za Valentinovo. Uz zaljubljene potrošače usporeni gospodarski rast i visoka inflacija te koktel drugih ekonomskih nepogoda poput energetskih pritisaka, rasta cijene kapitala, zategnutog tržišta rada, geopolitičkih previranja i svojevrsnog resetiranja globalizacije, nemaju šanse. Da se razumijemo, ova oluja utječe na potražnju za luksuznim dobrima, ali za 14. veljače taj će utjecaj netko diskretno isključiti iz struje.
Barem se tome nadaju trgovci koji su optimistični kako će se povodom Dana zaljubljenih kupci isprsiti trošeći na poklone, čokoladu, alkohol i iskustva. Tržište luksuznih roba pokazuje otpornost unatoč globalnim poremećajima, ističe Fflur Roberts, voditeljica luksuzne robe u Euromonitor Internationalu.
Proslava Valentinova potaknut će prodaju tradicionalnih poklona poput luksuznog nakita, satova i drugih luksuznih dobara, uvjerena je Roberts. Ipak, dodaje kako neki novi vjetrovi pušu među potrošačima. Tradicionalne poklone mogla bi premašiti potrošnja na zajednička luksuzna iskustva kao što su uživanje u vrhunskoj gastronomiji, posjete spa centrima, wellness tretmani, luksuzna putovanja i slični doživljaji. Potražnja za luksuznim wellnessom dosegnula je rekordne razine, konstatirala je dometnuvši kako će to dominirati i među poklonima za Valentinovo s obzirom na to da se sve više ljudi fokusira na brigu o sebi.
Iz Euromonitora navode kako se očekuje da će potrošnja na wellness turizam ove godine premašiti pretpandemijske razine, a do 2028. godine doseći gotovo 150 milijardi dolara. Nije loše. Da divljanje cijena i inflacijska spirala ne utječu na kupovnu moć, možda bi taj iznos bio i veći jer, u vremenima u kojima živimo, svima treba malo opuštanja. Da bi ustezanje od potrošnje trebalo popustiti na Valentinovo, smatra i Bob Hoyler, voditelj maloprodaje i online trgovine u Euromonitor Internationalu.
“S visokim cijenama koje doprinose stalnoj krizi troškova života, mnogi potrošači su lani za Valentinovo racionalizirali potrošnju. Međutim, prema kraju godine, kako je inflacija nastavila opadati, potrošačko povjerenje je počelo rasti, posebno u Sjevernoj Americi i Europi”, rekao je zaključivši kako je to ohrabrujuće za trgovce.
Prodavači vina mogu odahnuti, ako možda potrošači neće kupiti bocu kao dar, uz finu hranu popit će se i čaša finog vina. “Vino još nije izgubilo romantiku. No, gubi privlačnost među pripadnicima mlađih generacija koje slabije konzumiraju alkohol i prednost daju koktelima i žestokim pićima. Također, manje su šanse da su oni u dugoročnim ozbiljnim vezama te da moraju pripremiti nešto posebno za Valentinovo”, napominje Matthew Barry, voditelj odjela za prehranu i piće u Euromonitoru.
Mnogo je populacije nespareno, single. U SAD-u više od pola stanovništva, 59 posto, čine samci, razvedeni ili oni kojima su životni partneri preminuli. Globalno je taj postotak tek nešto niži, 53 posto potrošača odgovara tom opisu. Stoga je dobra vijest za trgovce i to što Valentinovo ne slave više samo oni koji su u braku, vezi ili nekom labavijem partnerskom odnosu.
Voditelj pakirane hrane i grickalica u Euromonitoru Carl Quash III tvrdi kako će se to zadržati i u budućnosti. Ljudi će nastaviti poklanjati poslastice samima sebi ili dijeliti ih s drugima. Osim samima sebi, pokloni za Valentinovo nastavit će se darivati prijateljima i kućnim ljubimcima.
Međutim, omiljena poslastica – čokolada bit će sve skuplja. Cijene kakaovca i šećera ne idu u prilog ljubiteljima slatkih zalogaja, a očekuje se nastavak njihova rasta. “Procjenjuje se kako će cijene čokolade u 2024. godini porasti 3,5 posto”, potvrdio je to Quash.
U nedavnom razgovoru za Forbes Hrvatska o skoku cijena kakaovca te korekciji cijena čokoladnih proizvoda govorio je i predsjednik Uprave Kraša Allen Halamić. Objasnio je kako cijene kakaovca dramatično rastu jer su proizvođačima te sirovine porasli troškovi među ostalim i cijene umjetnih gnojiva. Također, na uzgoj kakaovca koji uspijeva na vrlo ograničenom prostoru – u Gani i na Obali Bjelokosti, utječu i ekstremne vremenske prilike kojima svjedočimo.
Hrvatsko čokoladno tržište raste
Prema podacima koje je Euromonitor International ustupio Forbesu Hrvatska, tržište čokolade u Hrvatskoj ove bi godine trebalo porasti 1,5 posto u volumenu i 1,4 posto u vrijednosti.
Nastavak je to oporavka tržišta s manjom korekcijom rasta volumena u odnosu na prošlu godinu kada je on iznosio 1,6 posto, dok je 2022. godine bio u padu od 0,3 posto. Vrijednost prodanih čokoladnih proizvoda trebala bi zabilježiti gotovo dvostruki rast u odnosu na prethodnu godinu. Naime, ove se godine očekuje porast od 1,4 posto na godišnjoj razini, dok je on lani bio u padu 0,7 posto, a godinu prije poniranje je bilo još i snažnije, 3,7 posto.
Tržište čokolade u RH (YoY) | 2022. | 2023. | 2024. |
---|---|---|---|
Volumen prodaje (%) | -0,3 | 1,6 | 1,5* |
Vrijednost prodaje (%) | -3,7 | -0,7 | 1,4* |
Veličina tržišta, prema predviđanjima Euromonitora, ove bi godine trebala nastaviti rasti. Očekuje se kako će volumen prodaje doseći 19,5 tisuća tona čokolade te 276,5 milijuna eura.
Tržište čokolade u RH | 2022. | 2023. | 2024. |
---|---|---|---|
Volumen (u tisućama tona) | 18,9 | 19,2 | 19,5* |
Vrijednost (u mil. eura) | 274,4 | 272,6 | 276,5* |
Iako se promoviraju različite alternative slatkišima zbog brige o zdravlju, konzumacija čokolade po glavi stanovnika u Hrvatskoj i ove bi godine trebala nastaviti rasti. Doduše, blago, ali ipak rasti. Za razliku od prošle godine kada se po glavi stanovnika konzumiralo pet kilograma čokolade, ove godine uživanje u slatkom grijehu trebalo bi biti 0,1 kilogram teže.
Tržište čokolade u RH (per capita) | 2022. | 2023. | 2024. |
---|---|---|---|
Konzumacija (u kg) | 4,9 | 5 | 5,1* |
Potrošnja (u eurima) | 71 | 70,8 | 72,2* |
To će se odmah osjetiti i na novčaniku jer bi potrošnja na čokoladu per capita u Hrvatskoj trebala porasti s prošlogodišnjih 70,8 na 72,2 eura. Gorko-slatko kao tango, rekao bi jedan hrvatski bend. Uostalom, tko je vidio uz čokoladu servirati brojeve? Opustite se, volite i, po mogućnosti, razveselite trgovce da malo zaborave na problem neradne nedjelje.