Procijepljenost djece protiv zaraznih bolesti bilježi blagi porast, no i dalje je niža nego u godinama prije pandemije koronavirusa. Posebno zabrinjava pad cijepljenja predškolske djece, ističe Služba za epidemiju zaraznih bolesti HZJZ-a.
Prema riječima Bernarda Kaića, voditelja Službe za epidemiju, procijepljenost u školskoj dobi još uvijek je na visokoj razini, što je ključno za održavanje kolektivnog imuniteta. Međutim, pad procijepljenosti u predškolskoj dobi predstavlja realnu opasnost, osobito u županijama s niskim obuhvatom. Ukoliko se ovaj trend nastavi, moglo bi doći do povratka bolesti koje su se nekoć kontrolirale cjepivima.
Prema Izvješću o procijepljenosti u 2023. godini, obuhvat cjepivom protiv difterije, tetanusa i hripavca (DTP) na nacionalnoj razini iznosi 92,6% u primarnom cijepljenju i 91% u prvoj revakcinaciji. Iako je to blagi porast u odnosu na 2022. godinu, obuhvati su i dalje niži nego prije pandemije. Usporedbe radi, 2020. je procijepljenost iznosila 93,7%, a 2019. 94,4%.
Posebno su zabrinjavajuće velike razlike među županijama. U Dubrovačko-neretvanskoj županiji primarnu dozu DTP cjepiva primilo je 79% djece, dok je drugu dozu primilo samo 42%. To predstavlja realnu prijetnju zdravlju djece jer pad procijepljenosti povećava rizik od epidemija bolesti koje su ranije bile suzbijene.
Glavni razlog smanjenja procijepljenosti su dezinformacije koje se šire među roditeljima, najčešće putem društvenih mreža. Roditelji često ne vide korist od cijepljenja te se boje da nuspojave nadmašuju koristi, objašnjava Kaić.
S druge strane, cijepljenja u školskoj dobi ostaju na visokoj razini. Na primjer, docjepljivanje protiv difterije i tetanusa (DTP) u osmom razredu osnovne škole iznosi 92%, što osigurava određenu razinu zaštite za djecu koja su propustila primarna cijepljenja u predškolskoj dobi.
Najniži obuhvati bilježe se u Dubrovačko-neretvanskoj, Primorsko-goranskoj i Splitsko-dalmatinskoj županiji, dok je najbolja situacija u Virovitičko-podravskoj županiji, gdje je procijepljeno skoro 98,5% djece.