Bosanskohercegovačka ekonomija pokazuje kako je moguće ostvarivati rast i u vrlo nepovoljnom političkom ambijentu. Makroekonomske analize za prvih nekoliko mjeseci ove godine pokazuju određeni rast svih pokazatelja, a sigurno je da bi rezultati bili znatno i bolji da je ukupna politička situacija povoljnija, a funkcionalnost institucija vlasti veća, piše Večernji list BiH.
Prema raspoloživim podacima na koje se u svojoj analizi poziva Odjel za ekonomska istraživanja Addiko grupacije, rast bruto društvenog proizvoda (BDP) ubrzao se u prvom tromjesečju ove godine. Brže zapošljavanje uz stabilan rast realne neto plaće pomoglo je povećanju maloprodaje za 9,9% u prva dva mjeseca u usporedbi s prošlom godinom.
Rast izvoza
Štoviše, izvoz roba se povećao za prosječno 17,7% u prva dva mjeseca 2018. u usporedbi s prošlom godinom (nasuprot 15,7% u 4. tromjesečju 2017.), dok se uvoz povećao za 10,9% u odnosu na prošlu godinu (nasuprot 10,2% u 4. tromjesečnu 2017.), a pokrivenost uvoza izvozom narasla je do rekordnih 65,7% na temelju realnog tromjesečnog pomičnog prosjeka. Očekivani rast BDP-a u ovoj godini je 3,1% uz povećanje javnih investicija. Činjenica da je u ovom razdoblju odblokirana druga tranšu MMF-a (75 milijuna eura), a time i otvoren put priljevu 700 milijuna eura sredstava EBRD-a (4,4% BDP-a) u razdoblju od 2018. do 2020. u cestovnu infrastrukturu, imat će i konkretne posljedice na bh. ekonomiju. Ipak, glavni pokretač gospodarskog rasta je još uvijek rast privatne potrošnje od oko 2,5%, uz veću zaposlenost, plaće, kao i novčane doznake.
Prioritet za reforme
Rizici za rast su većinom političke prirode zbog predizborne kampanje i usporenog tempa reformi, što bi moglo ugroziti vanjsko financiranje, odnosno priljev kreditnih sredstava koja su tim reformama uvjetovana. Jasno je da političke podjele, institucionalna slabost i loša provedba politike još uvijek ograničavaju mogućnost države popraviti svoje loše poslovno okruženje i time ojačati svoj potencijal za rast. Makroekonomski pokazatelji upozoravaju kako se prioritet u reformama treba dati poboljšanju fizičke infrastrukture, smanjenju birokracije i administrativnih opterećenja, reformama tržišta rada, boljem upravljanju državnim poduzećima, jačoj konkurenciji i poslovnoj klimi. Usklađenost s fiskalnim reformama, koju zagovara MMF kako bi se osigurala održivost duga, također bi bila kreditno pozitivna. U ovoj godini oba entiteta planiraju povećati potrošnju za 3 do 6%, s projekcijom viška u državnom proračunu za oko 1,4% BDP-a, prema Direkciji za ekonomsko planiranje BiH. Međutim, stav je spomenutog odjela za ekonomska istraživanja da će se državni višak u proračunu smanjiti na 0,3%, prvenstveno zbog većih javnih ulaganja te uzimajući u obzir nadolazeće izbore i veće socijalne izdatke. •