Za grad u kojem je Povelja Kulina bana napisana, 29. kolovoza je važan datum te se zbog toga obilježava kao Dan općine.
Njena replika se dodjeljuje gostima, veleposlanicima i drugima koji u Visoko dolaze s dobrim namjerama.
Načelnica Općine Amra Babić Feni je kazala da su Visočani ponosni da je u okolini njihovog grada potpisan najstariji bosanski državni dokument i jedan od najstarijih državnih dokumenata kod svih južnoslavenskih naroda i država.
Ističe da je večina informirana o značaju Povelje Kulina bana, a da su svi kroz izreke i priče čuli za Kulina bana i za dokumet.
- Povelja Kulina bana je i ekonomske prirode, kojom bosanski vladar Dubrovčanima garantira slobodu kretanja i trgovanja, što se dovodi u vezu s poduzetničkim duhom koji ljudi na ovim prostorima imaju - navela je Babić.
Također, dodaje da se u Visokom često spominje izreka ''Od Kulina bana i dobih dana'' zbog toga što je za vrijeme njegove vladavine država prosperirala i nije bilo ratova.
Općina, kaže Babić, nastoji podići svijest o značaju Povelje, a u proteklom razdoblju uglavnom je radila na zaštiti lokaliteta Mile, kraljevskog stolnog i sabornog mjesta. Planirano je da taj lokalitet uskoro bude konzerviran, a uvjeti za to će uskoro biti stvoreni u čemu podršku pruža Zavod za zaštitu spomenika.
- Promocija dokumenta bi trebala biti državni projekt jer je Povelja 'rodni list' države - rekla je načelnica Babić.
Povjesničćarka iz Visokog Aiša Agić Barut kaže da Povelja Kulina bana dokazuje da je Visoko bilo središte tadašnje države i da su korijeni Bosne i Hercegovine s ovih prostora.
- Visoko je bilo mjesto bosanskih kraljeva, u Visokom je već tada bila pisarnica u kojoj su se izdavali dokumenti poput Povelje - dodaje Agić Barut.
Ona je istog mišljenja da su Visočani, uglavnom, informirani o značaju Povelje, neki kroz obrazovanje, a neki kroz priče i narodne izreke.
Iako je original Povelje u Rusiji, Agić Barut smatra da ima i drugih načina prezentiranja samog dokumenta i njegovog značaja za čitavu državu. Predavanja, izložbe i skupovi su neki od načina, mišljenja je ona.
Povjesničar jezika Mehmed Kardaš jedan je od autora izložbe koja je nedavno postavljena u Zavičajnom muzeju u Visokom, a koja prikazuje reprezentativne srednjovjekovne bosanske rukopise među kojima su i slike Povelje Kulina bana.
- Taj dokument moramo pokazivati kroz izložbe, da ga vide prije svega mladi ljudi, jer on svjedoči o pismenosti srednjovjekovne Bosne - ističe Kardaš.
Bosanski ban Kulin 29. kolovoza 1189. godine izdao je Dubrovčanima povelju o prijateljstvu i slobodi trgovine. Povelja je pisana starim bosanskim pismom - bosančicom i predstavlja prvu javnu ispravu u čitavom slavenskom narodu.